Glavni odbor SDP-a u nedjelju je potvrdio ishodište za svoju reformu zdravstva.
U bazičnom dokumentu, koji daje smjernice kako do funkcionalnog i dostupnog javnog zdravstva, znatan dio plana poklapa se s onim koji je i aktualni ministar zdravstva Vili Beroš stavio na papir, od objedinjene javne nabave, standardizacije opreme, praćenja ishoda liječenja, bolje organizacije rada, smanjenja listi čekanja, poboljšanja palijativne skrbi...
Iz SDP-ova programa, međutim, valja izdvojiti to da je naglasak na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno na obiteljskoj medicini u koju bi ova stranka, da je na vlasti, najviše uložila.
Upozoravaju na činjenicu da je od 2209 liječnika obiteljske medicine njih 190 starije od 65 godina, dok je 730 liječnika (što je 33 posto ukupnog broja liječnika obiteljske medicine) starije od 60 godina. Dalje upozoravaju kako obiteljski liječnik u prosjeku ima 52 godine, a kada zbroje sve podatke (u koje su uključili i jako mali broj specijalizanata), SDP-ovci vide da bi za pet godina oko 650.000 građana moglo ostati bez svog liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Zato su u svoj program stavili više specijalizacija za ovu granu medicine, ali i druge pogodnosti za liječnike, kao što je subvencioniranje stambenih kredita.
Medicinskom osoblju olakšali bi rad tako da bi im zaposlili administratore i rasteretili ih obaveze bavljenja birokracijom.
SDP-ovci tvrde da bi postupno riješili i dugove u zdravstvu, a osim kroz racionalizaciju i centralizaciju nabave i još neke organizacijske poteze, zdravstvu bi omogućili zaradu, pri čemu bi osnovni izvori bili zdravstveni turizam i klinička ispitivanja. Bolnice bi bile otvorene i nakon 16 sati, s time da bi oni koji ostaju raditi za to bili dodatno plaćeni.
Front koji je (barem u javnosti) ministar Beroš otvorio s liječnicima koji rade u javnom zdravstvu i privatno, SDP-ovci ne bi otvarali. Oni ne bi dirali u pravo liječnika da rade i u privatnim klinikama, ali tvrde da bi to precizno zakonski definirali.
Donijeli bi i novi plan mreže javnozdravstvenih subjekata, a temeljili bi ga na aktualnom popisu stanovništva. Razvijali bi nacionalne centre izvrsnosti, orijentirali se na integraciju i suradnju bolnica, jačali djelatnost dnevnih bolnica, a cijelu Hrvatsku pokrili bi hitnom helikopterskom medicinskom službom.
U planu SDP-a je i izlazak na europsko i međunarodno zdravstveno tržište uvođenjem međunarodnih akreditacija zdravstvenih ustanova. Smatraju da bi tako bolnicama omogućili dodatno povećavanje prihoda, a istodobno povećali kvalitetu zdravstvenog sustava.
Na papir su stavili i plan razvoja suvremene gerijatrijske zdravstvene zaštite, a u prioritete su uvrstili reproduktivno zdravlje, u sklopu kojega bi znatno proširili prava na liječenje neplodnosti.
SDP-ovci tvrde i da bi proširili suradnju liječnika obiteljske medicine i ljekarnika, a ulagali bi u korištenje modernih tehnologija koje bi omogućile pružanje dijela zdravstvene zaštite bez odlaska u ordinacije.
U program su stavili revitalizaciju imunološkog zavoda te ponovno pokretanje istraživanja, razvoja i proizvodnje cjepiva.