'Bježite iz grada, u malom mjestu život je jeftiniji, a djeca sigurnija

ZAGREB - Dok Hrvatska već više od deset godina pokušava naći model kojim bi preokrenula “negativnu bilancu života”, koja neumoljivo svake godine iznova pokazuje da se u Hrvatskoj rađa znatno manje ljudi nego što ih umire, to bez problema već nekoliko godina polazi za rukom Dugom Selu, Zaprešiću, Kaštelima ili Solinu.

Riječ je o manjim gradovima i općinama u neposrednoj blizini velikih gradova, Zagreba i Splita, u kojima se svake godine rađa sve više djece, prosječna starost stanovništva sve je niža, a glavne brige gradskih vlasti su kako sagraditi još dječjih igrališta i vrtića.

I Hrvatsku je, ističu stručnjaci, zahvatio trend “baby booma u predgrađu”.

Vrijednost za novac

Nakon što je dugi niz godina san svakog mladog para bio preseljenje u veliki grad - što je rezultiralo divljanjem cijena u tim gradovima, osobito nekretnina - mladi sve više shvaćaju da nadomak grada za svoj novac mogu dobiti dvostruko ili trostruko više.

Dok su donedavno mladi i iz obližnjih mjesta bježali u grad, sad oni iz velikoga grada bježe u okolicu.

- Taj je trend prisutan i iz godine u godinu sve izraženiji. Počeo je oko Zagreba, a sve je prisutniji i oko Splita. Osim znatnog broja mladih obitelji koje se zbog jeftinijeg i ugodnijeg života češće nego prije deset ili dvadeset godina odlučuju skrasiti u okolici, umjesto u središtu, pomlađivanju i rastu općina i gradića u prstenovima velikih gradova pridonose i mladi iz drugih dijelova zemlje, koji se zbog posla ili nekog drugog razloga sele u Zagreb ili Split. Umjesto da žive kao podstanari ili kupe neku malu, skučenu nekretninu u preskupom velikom gradu, odlučuju se za prihvatljivije mjesto u okolici - objašnjava dr. Anđelko Akrap, ugledni demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Prometna povezanost

Sve bolja prometna povezanost, sve veća ponuda sadržaja u manjim gradovima nadomak središta i sve izgrađenija infrastruktura glavni su razlozi zbog kojih mladi odlučuju gradsko središte zamijeniti kućicom s dvorištem.

Dugo Selo, udaljeno od Zagreba samo 20 kilometara, početkom 90-ih imalo je malo manje od 10.000 stanovnika.

- Sad ih ima oko 20.500. Grad se udvostručio, raste iz godine u godinu, i prirodni nam je prirast dvostruko veći od državnog prosjeka - ističe Veljko Bertak, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Dugog Sela u kojemu je lani rođeno 219 djece, a umrlo je 130 ljudi. Hrvatski je prosjek, za usporedbu, 85 rođenih na svakih 100 umrlih.

Djelomično je to, dodaje, posljedica migracija stanovnika tijekom rata kad se u Dugo Selo doselilo mnogo mladih obitelji, uglavnom iz srednje Bosne i bosanske Posavine, ali i odluke sve većeg broja Zagrepčana da se, zbog ugodnijeg i jeftinijeg života, dosele u gradić zagrebačkog prstena.

Niža davanja

- Nekretnine i građevinska zemljišta u Dugom Selu znatno su jeftiniji nego u Zagrebu, život je miran i ugodniji za odgoj djece, prirez je za trećinu niži, odnosno 12 posto, po stopi kriminaliteta smo jedan od sigurnijih hrvatskih gradova, a do Trga bana Jelačića treba nam 35 minuta. Vlak za Zagreb polazi svakih 16 minuta - nanizao je Bertak prednosti života u Dugom Selu.

Osim mladih obitelji, ističe, doseljava se i sve više građana srednje i starije dobi, odnosno roditelja koji odlučuju djeci ostaviti stan u Zagrebu i preseliti se na neku jeftiniju i mirniju destinaciju.

Mladi iz Dugog Sela ne odlaze iz rodnoga grada jer im je metropola blizu, a organizacija života u Dugom Selu mnogo je jednostavnija i povoljnija.

I Kaštela i Podstrana u neposrednoj blizini Splita mogu se iz godine u godinu pohvaliti sve većim brojem rođene djece.

- Naša općina godišnje raste za oko 1000 stanovnika. Popisom stanovništva 2001. imala je nešto više od 7000 stanovnika, a sad ih je najmanje deset tisuća više - naglasila je Jadranka Duvančić, voditeljica Odsjeka za društvene djelatnosti, gospodarstvo i općinsku imovinu Podstrane. U Podstrani je lani rođeno 96 djece, a umrlo je 44 ljudi.

Ta je općina već u vrijeme popisa stanovništva 2001. bila druga najmlađa općina u državi, u kojoj je prosječni stanovnik imao 33,5 godina, a pretpostavlja se da je danas još mlađa.

Jeftinija gradnja

- Golem rast broja stanovnika Podstrane posljedica je isključivo doseljavanja mladih splitskih obitelji koje žele ugodniji i mirniji život. Kod nas je, naime, komunalna naknada za građevinske investitore proteklih godina bila iznimno niska. Građevinari su to prepoznali pa je sagrađeno mnogo stambenih zgrada, osobito na predjelu Strožanac, dijelu Podstrane koji se veže na Split. Prodaja je išla odlično i Podstrana je sve više postajala općina mladih i djece - rekla je Jadranka Duvančić.

I u dijelu Podstrane koji zovu Treća zona građevinsko je zemljište bilo iznimno jeftino te je tamo niknulo naselje obiteljskih kuća koje se sve više popunjavaju mladim obiteljima.

- S mladim stanovništvom očekivano je iz godine u godinu rastao i prirodni prirast, odnosno imamo sve više djece.

Trenutačno imamo četiri dječja vrtića s oko 280 djece i hitno moramo napraviti još jedan. Škola ima 1000 učenika i radila je u tri smjene. I nova nam je škola nužna. Sagradili smo jedno dječje igralište, a u gradnji su još dva - objasnila je Jadranka Duvančić.

Blizina centra

Iako je cijena stambenog kvadrata u Podstrani neznatno niža nego u Splitu, mlade obitelji biraju Podstranu jer je neposredno uz more, nema zagađenja ni tvornica, a od središta Splita udaljena je manje od deset minuta vožnje.