BIVŠI PREDSJEDNIK UPRAVE HAC-a 'Jednom prilikom tajnica člana uprave odbila mi je dati dokumentaciju za autocestu, to me jako povrijedilo'

Bivši predsjednik uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Mario Crnjak posvjedočio je na suđenju bivšem ministru prometa Božidaru Kalmeti i njegovim suradnicima da uprava u toj javnoj tvrtki nije bila jedinstvena te da on kao "prvi među jednakima" nije imao ovlasti nad najvažnijim sektorima u HAC-u poput građenja ili financija.

Crnjak se prisjetio kako mu je jednom prilikom tajnica člana uprave, a kasnije i Kalmetinog suradnika u ministarstvu Milivoja Mikulića, također optuženoga u ovom slučaju, odbila dati "tendersku dokumentaciju" za autocestu Dugopolje Ploče kada je došao "vidjeti kako napreduje".

"To me izuzetno povrijedilo", kazao je Crnjak ističući da je nezabilježeno da tajnica odbije dati traženu dokumentaciju predsjedniku uprave. Dodao je da je i ranije od nekog od čelnika Mikulićeva sektora čuo "da bez Mikulića dokumentacija ne može van".

Iako je ranije u istrazi rekao da je to čuo od Sandra Vukelića, Miodraga Furdina ili Matea Kosora u četvrtak je na sudu kazao kako "ta imena ne može potvrditi", ali da je sigurno netko od njih to rekao.

Zbog nesuglasica u tvrtki Crnjak je čak četiri puta podnosio ostavke, a o stanju u HAC-u je pisao i tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu, ali i Kalmeti, nakon čega je smijenjen u prosincu 2007.

Crnjak je rekao da je s Kalmetom te njegovim suradnikom i suoptuženikom Zdravkom Livakovićem imao slabije kontakte. S Kalmetom je, kakao je rekao, minimalno komunicirao, kao i s ostalim članovima HAC-ove uprave, prvenstveno zbog različitih interesa.

"Nisam bio u ni jednoj stranci pa s Kalmetom nisam razgovarao o politici, a i različite smo struke. Sastajali bi se par puta godišnje, a ja sam uvijek bio u okviru uprave i svojih ovlaštenja", kazao je Crnjak.

Rekao je da nema nikakvih saznanja o optužbama prema kojima su Kalmeta, Livaković, Mikulić i ostali optuženici izvlačili novca iz cestarskih tvrtki.

Uskoka tvrdi da je Kalmeta povezao ljude iz svojeg ministarstva, Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) te da je sa suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz javnih tvrtki za održavanje i izgradnju cesta, a optužen je i da je narudžbom promidžbenog filma Prometna renesansa Hrvatske ministarstvo kojem je bio na čelu oštetio za više od 600 tisuća kuna.