Kako bi dočarali tešku situaciju, mnogi političari rado koriste izraz da BDP u Hrvatkoj pada već “12 kvartala zaredom”. Istina je, međutim, i malo neugodnija.
Određenu razdjelnicu ili zabunu predstavljalo je ljeto 2011. godine, kada je BDP provirio iznad nule, prvo 0,2 posto, a onda 0,4 posto.
Međutim, prema posljednjim podacima DZS-a, “kalendarski i sezonski prilagođeni indeksi” govore da je u drugom kvartalu 2011. godine BDP stagnirao, a tri mjeseca potom zabilježio je minus od 0,1 posto.
Pokazatelji rasta
Budući da nije bilo ni simboličnog rasta, nije došlo ni privremenog izlaska iz recesije, a to znači da ona uzastopno traje 23 kvartala.
No, bivša premijerka Jadranka Kosor može se i dalje hvaliti da je ekonomiju dovela do stagnacije, a onda je opet pala kad je došla nova Vlada.
Otkad je preuzela vlast, sadašnja Vlada nije ostvarila povećanje BDP-a ni u jednom kvartalu.
No, baš u trenutku kada je nova predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pritišće zbog loših rezultata i tome želi posvetiti posebnu sjednicu, postoji mogućnost da statistika ovaj put Vladi ide u prilog.
Prvu procjenu BDP-a u posljednjem kvartalu 2014. godine DZS će objaviti potkraj veljače, kada nova predsjednica i formalno preuzme dužnost. Iako još nema podataka za prosinac, nekoliko je pokazatelja koji upućuju na blagi rast, poput osobne potrošnje zbog povećanja prometa u trgovinama, industrijske proizvodnje i izvoza.
Sve su to trendovi s kojima se Vlada nedavno pojavila kada je rezimirala svoje rezultate.
Unatoč tome, međutim, analitičari procjenjuju da se ne treba mnogo nadati. Zrinka Živković Matijević, analitičaka RBA, očekuje da bi, u najboljem slučaju, BDP krajem prošle godine mogao stagnirati. Međutim, to se nikako ne može shvatiti kao oporavak.
Nema promjena
- Ako je i došlo do stabilizacije na niskim razinama, fundamentalno se ništa nije promijenilo. Zaposlenost se smanjuje, ljudi i dalje vrlo racionalno troše, rast izvoza nije dovoljan da bi preokrenuo trendove, a rast investicija i dalje izostaje. Jednostavno, nisu stvoreni preduvjeti za rast, pa ga ne možemo ni očekivati - kaže Z. Živković Matijević. Još je pesimističniji Hrvoje Stojić iz Hypo banke koji u zadnjem kvartalu 2014. očekuje da će BDP pasti oko jedan posto.
Statistička pogreška
Razlog je, kako objašnjava, u tome što i dalje pretežu negativni trendovi. On očekuje da će neto izvoz biti negativan jer je povećan uvoz, građevinarstvo je i dalje u padu, a došlo je i do smanjenja javne potrošnje.
Ako se ostvare procjene analitičara, BDP će opet pasti “24. kvartal zaredom”, što će stvoriti dodatni pritisak na Vladu i dati za pravo novoj predsjednici da se nešto mora učiniti.
S druge strane, ako i dođe do rasta, on ostaje na razini “statističke pogreške”, što Hrvatskoj ne može pomoći da se riješi ocjene kako je jedina zemlja EU koja se od početka krize ne uspijeva izvući iz recesije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....