Problemi s cjepivom za zemlje EU se nastavljaju jer su isporuke više nego mršave. Razlog je to zbog kojeg se sve više članica EU okreće drugim izvorima nabave cjepiva. Neki bi rusko, ali EMA još nije dobila ruski prijedlog za odobrenje Sputnjika V, pa je u državama EU moguć samo interventni uvoz nakon što domicilno regulatorno tijelo da svoje odobrenje.
Posljednjih se dana i u Hrvatskoj sve više govori o mogućoj nabavi Sputnjika V. Prema riječima ministra zdravstva Vilija Beroša, Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od Ruske Federacije 11 dokumenata koje bi trebao analizirati HALMED, a pokaže li se da je sve u skladu s europskim i hrvatskim propisima, Sputnjik V mogao bi se uvesti interventno i prije odobrenja Europske agencije za lijekove (EMA).
Dakako, u tom bi slučaju isporuke trebale biti u što kraćem vremenu i u što većim količinama. Ministar Beroš je u srijedu rekao kako je pozvao rusku stranu da se ubrza dostava potrebne dokumentacije o cjepivu.
Komplementarne metode
- Jučerašnji razgovor s ruskim veleposlanikom nije znak udaljavanja od zajedničke nabave Komisije već je znak traženja komplementarnih metoda koje će biti u skladu s regulatornim elementima EK i Hrvatske, rekao je Beroš te dodao kako je moguće da se cjepivo nabavi bez centralnog odobrenja EMA-e i da će analiza HALMED-a zahtijevati neko vrijeme, ali da se radi o danima i tjednima.
No, brojke ECDC-ja o utrošenom cjepivu u zemljama EU govore da će rusko cjepivo teško biti stvarni izlaz za europski deficit. Naime, Mađarska, jedina država EU koja je odobrila interventni uvoz ruskog cjepiva mimo EU i koja ga već duže vrijeme koristi, dosad je dobila samo 46.000 doza Sputnjika V za svojih 9,6 milijuna stanovnika. Pravo povećanje mogućnosti cijepljenja Mađarima je dalo kinesko cjepivo, i to 550.000 doza Sinovaca, što je povećalo broj cijepljenih prvom dozom na 5,6 posto, a ukupno je utrošeno 1,475 milijuna doza cjepiva.
Među zemljama u koje je dosad stiglo najviše ruskog Sputnjika je Srbija kojoj je isporučeno ukupno oko 300.000 doza. S Rusima su dogovorili da od lipnja u Srbiji krene punjenje, pakiranje i distribucija ruskog cjepiva za dio Europe. Osim ruskog, u Srbiju je stiglo i 500.000 kineskog Sinopharma.
Vlastita proizvodnja
S druge strane, Danska, Austrija i Izrael dogovaraju moguću proizvodnju druge generacije cjepiva, a već je najavljeno da će im se pridružiti Češka, Grčka i Norveška. Sve je više zemalja koje žele potaknuti vlastitu proizvodnju cjepiva jer se pokazalo da ovisnost o multinacionalnim kompanijama ima niz nedostataka. Prema posljednjim podacima ECDC-ja, brojke nisu optimistične pa je tako najviše cijepljenih drugom dozom u Danskoj, ali i tamo je riječ o mršavih 3,9 posto.
U Hrvatskoj je jednom dozom cijepljeno 4,7 posto, a dvjema 1,5 posto građana. Samo 3,1 posto Austrijanaca i 2,5 posto Mađara dobilo je dvije doze cjepiva. U Hrvatskoj bi se situacija trebala popraviti tijekom ovog mjeseca jer se očekuje četvrtina više doza nego ukupno u siječnju i veljači, odnosno 426.000 doza.