BERNARDIĆ U PRVOM VELIKOM INTERVJUU NAKON NEOČEKIVANOG IZBORNOG USPJEHA SDP-a 'Odluku o kandidatu za predsjedničke izbore donijet ćemo do 15. srpnja'

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u prvom intervjuu nakon nedjeljnih izbora na kojima je SDP dobio četiri mandata u Europskom parlamentu, jednako kao i HDZ, otkriva kako namjerava iskoristiti pozitivan impuls i povratak birača. Otvoreno je progovorio o svom odnosu sa Zoranom Milanovićem i šansama da Milanović bude SDP-ov kandidat za predsjednika. Jasno se odredio i po pitanju moguće koalicije s HDZ-om.

Osjećate li da nakon ovih izbora imate ‘clean start’?

- Kao prvo, zahvalio bih se svim građanima koji su dali povjerenje našoj listi, koji su glasali za ravnopravnu Hrvatsku, koji su glasali za SDP. Ovi su izbori pokazali koliko je zajedništvo bitno. Zadnjih šest mjeseci nije bilo sukoba u SDP-u. Vide se rezultati i svima je jasno da su jedinstvo i suradnja principi uz koje se može vratiti povjerenje građana. U šest mjeseci smo pokazali da nam je SDP na prvome mjestu, ali i socijaldemokratsko uvjerenje kako smo tu zbog ljudi, njihovih problema i potreba. Zbog radnika, umirovljenika, poljoprivrednika, drugih i drugačijih, obespravljenih i svih slabijih kojima je potrebna naša pomoć.

Zaplakali ste u izbornoj noći kada je bilo objavljeno da je SDP osvojio četiri mandata, koliko i HDZ. Što vam je prolazilo kroz glavu, koje su to emocije natjerale suze na oči?

- Teško mi je to opisati. To su trenuci za koje je teško naći riječi. Trenutak kada osjetite atmosferu koju je nemoguće inscenirati. Ne možete je namjestiti. Kad vam se to dogodi, onda doživljavate ono najljepše u ovome poslu. Te suze su bile radosnice, potvrda dosadašnjeg rada… Vidio sam zajedništvo kojega nije bilo pune dvije godine. Vratio se optimizam i vidio sam potvrdu da smo na dobrom putu. Vratila se vjera u stranku, vjera u to da možemo uspjeti i mijenjati Hrvatsku na bolje. Ljudi su osjetili da se može vratiti socijaldemokracija koja je Hrvatskoj potrebnija nego ikad, kao što je potrebna i Europi.

Kad ste zadnji put prije toga čuli skandiranje ‘SDP, SDP!’ na Iblerovu trgu?

- Mislim da su se zadnji put ovako čuli povici nakon zadnjih unutarstranačkih izbora i moje pobjede. Tome je prošlo nešto malo više od dvije godine. Nisam ih čuo od tada, pa do izborne noći u nedjelju.

Koliko je dobar rezultat olakšanje, a koliko teret jer su sada i očekivanja veća?

- Nema opuštanja. Od ponedjeljka smo u pogonu i radimo na prijedlozima politika i reorganizaciji stranke. Svjesni smo da ovaj rezultat nije dovoljan za promjene u Hrvatskoj, ali nam daje nadu i optimizam da su promjene moguće, i da se mogu dogoditi na čelu sa SDP-om. SDP će biti politička snaga koja će okupljati sve koji žele sudjelovati u promjenama.

Preduvjet je konsolidacija stranke. Jesu li četiri mandata u Europskom parlamentu osigurala mir u SDP-u ili očekujete i daljnje pokušaje da vas se sruši s čela stranke?

- Ne očekujem više nikakve turbulencije. Očekujem rad i zajedništvo. Ovi izbori su pokazali da su jedinstvo, suradnja i ujedinjeni SDP put do uspjeha stranke, a onda i Hrvatske.

Na prvim europarlamentarnim izborima SDP je osvojio 32,07 posto glasova i bio izjednačen s HDZ-om, no to se nije smatralo osobitim uspjehom. Na redovnim izborima 2014. godine osvojili ste 29,93 posto glasova što se smatralo katastrofom, da bi sada rezultat od 18,7 posto glasova doživjeli kao veliki uspjeh.

- Sve to treba staviti u kontekst. Na izbore 2014. godine smo izašli u koaliciji s HNS-om, HSU-om, s nama je bio IDS, a na listi je bio i Milorad Pupovac. Na ovim izborima te koalicije nije bilo. SDP je izašao sam na izbore i zadali smo si cilj koji je isključivao glasove koalicijskih partnera. To je prva stvar. Druga je što je HDZ na izborima 2014. dobio 42 posto glasova. Istina je da su imali konsolidiranu desnicu, i da su s njima bile Ruža Tomašić i Marijana Petir. No, ipak je bila je velika razlika između HDZ-a i SDP-a. Oni su dobili 13 posto više glasova od SDP-a u trenutku kada to nitko nije prognozirao ni očekivao. Bio nam je to veliki udarac jer smo vodili Vladu. Sada je drugačija situacija. Zadnjih mjeseci se govorilo da se SDP raspada, da nam ljudi odlaze, da je HDZ duplo jači. No, nismo odustali, borili smo se, dali sve od sebe i to se potvrdilo na izborima. Dobili smo isti broj mandata kao i HDZ. Građani su tako rekli što misle o radu ove HDZ-ove vlade. Smatram da je to početak toliko potrebnih i željenih promjena u Hrvatskoj. To je najvažnije. SDP se potvrdio kao najjača opozicijska stranka i kao stranka koja jedina može dovesti do tih promjena. Rezultat koji smo sada ostvarili nije dovoljan, ali su promjene moguće. To nam daje dodatni vjetar u leđa i vratilo je stranci optimizam.

Na HDZ-ovoj listi su bili ljudi od povjerenja Andreja Plenkovića, a na vašoj kombinacija oponenata i onih koji su vam lojalni. Komentiralo se da je to lista iz nužde jer upravo vaši kritičari, poput Biljane Borzan, najbolje kotiraju kod birača.

- Moj cilj, koji smatram da sam uspio ostvariti, je biti predsjednik SDP-a koji okuplja. U ovoj godini smo to pokazali. Vratili smo Ivu Josipovića, vratili u socijaldemokratski dres Mirelu Holy, a lista za Europski parlament nije bila moja, nego lista SDP-a. Dakle, za sve koji su spremni raditi, ima mjesta. Ovo je bila lista ljudi koji su svojim radom i predanošću idealima pokazali da su tu zbog građana, te ljudi koji su se svojim radom dokazali u Europskom parlamentu. Govorim o Biljani Borzan koja se izborila za jednaku kvalitetu proizvoda, te Toninu Piculi koji se izborio da naši otoci dođu na razvojne planove Europske unije i da u 21. stoljeću svi hrvatski gradovi započnu uvoditi besplatan internet. SDP je na listu stavio ljude koji iza sebe imaju rezultate i to je sigurno vratilo povjerenje u SDP.

Jeste li počeli razgovarati o predsjedničkom kandidatu SDP-a?

- Proces konzultacija oko kandidata na predsjedničkim izborima počeo je u prošli četvrtak na Predsjedništvu stranke. O tome će se razgovarati u narednim tjednima, a zadnji rok za odluku je 15. srpnja. SDP-ov kandidat će biti taj koji će donijeti promjene na Pantovčak i vratiti odgovornost i dostojanstvo funkciji predsjednika. To je ključni uvjet pri izboru našeg kandidata. Ne favoriziram ikog, niti ikoga mislim sprječavati u kandidaturi.

Kroz medije su se do sada profilirala tri moguća kandidata. To su Tonino Picula koji je naznačio da bi mogao biti zainteresiran i za predsjedničke izbore, potom bivši predsjednik Ivo Josipović i bivši predsjednik stranke i premijer Zoran Milanović. Jeste li već s nekim od njih razgovarali o ovoj temi?

- O tome ni s jednim od njih. Ali to ne znači da nisam u kontaktu s njima.

Dakle, u kontaktu ste i s Milanovićem?

- Vidjeli smo se u srijedu i popili kavu u Županji u nakon pogreba Branka Tušeka, našeg vrijednog člana, bivšeg saborskog zastupnika i velikog humanitarca.

Kakav je zapravo odnos između vas i Milanovića? Uvijek se struja u SDP-u koja je tražila vašu smjenu vezivala uz Milanovića, no sam Milanović se nikad o vama nije javno izjašnjavao. Je li, po vašem mišljenju, Zoran Milanović imao veze s pokušajima da vas se svrgne s čela stranke?

- Ne vjerujem da je on stajao iza toga. Uostalom, u ovome trenutku o tome ne razmišljam, niti me to zanima. Moj odnos s Milanovićem je korektan. Kad se vidimo, porazgovaramo i tu nema ništa posebno. On je bivši predsjednik SDP-a, član je SDP-a, socijaldemokrat. Javnost je jako dobro upoznata s njegovim stavovima i radom. Spekulacije su nešto na što ne mogu odgovarati.

Zanimljiva je povijest vaših odnosa. I ranije, kada je Milanović bio predsjednik stranke, svrstavalo vas se u različite struje, ali ste u javnosti uvijek birali riječi jedan za drugog.

- Milanović i ja se dugo znamo. Upoznali smo se puno prije nego što je on postao predsjednik SDP-a i prije nego što sam ja postao predsjednik zagrebačke gradske organizacije i, da, uvijek smo imali korektne odnose.

Je li vama osobno on prihvatljiv kandidat za predsjednika države?

- Već sam rekao - Milanović, Picula, Josipović ili bilo tko drugi tko izrazi spremnost da se kandidira za predsjednika države, tko na kraju postane službeni kandidat, iza njega će SDP stati svom snagom i srcem. To mi je izrazito važno. Prihvatljivi su mi svi kandidati koji mogu dovesti do promjene na Pantovčaku. Stoga u ovom trenutku ne želim nikoga favorizirati.

Hoće li SDP organizirati predizbore za predsjedničkog kandidata?

- To je demokratski standard koji je još 2009. godine uveo Zoran Milanović kada se odlučivalo između Ive Josipovića i Ljube Jurčića. Ta je inovacija podigla demokratske standarde u SDP-u. Bude li više zainteresiranih, kvalitetnih kandidata za funkciju predsjednika države, ne isključujem predizbore i o tome ćemo razgovarati. No, za sada su to sve hipotetska pitanja jer tek krećemo u proces konzultacija.

Prijeti li SDP-u opasnost od ponovnih podjela oko kandidata za šefa države?

- Ne prijeti. Dapače, mislim da ćemo se u tom procesu dodatno ujediniti i osnažiti, kao što smo to učinili oko formiranja liste za izbore EU.

Sigurni ste? Zorana Milanovića dio ljudi, a politički tajnik Davorko Vidović među prvima, nikad ne bi prihvatili.

- SDP se uvijek znao izdići iznad osobnih odnosa, a da je tako, pokazali smo na ovim izborima za Europski parlament. To će se vidjeti i na predsjedničkim izborima te nadam se na svakim sljedećim dok sam ja predsjednik stranke.

Vidite li, u situaciji da se Milanović kandidira za šefa države i useli se na Pantovčak, opasnost od njegova utjecaja na SDP?

- Ne. Predsjednik Republike ima svoje ovlasti definirane Ustavom i zakonima. Mislim da je podjela posla, kao i odgovornost predsjednika Republike, predsjednika Vlade ili predsjednika političke stranke, te svih drugih dužnosti jasna.

Kako ste doživjeli izjave iz HNS-a otprije neki dan da bi željeli da Milanović bude njihov predsjednički kandidat?

- Kao potez očajnika i pokušaj da na sebe skrenu pažnju. Željeli bi napraviti malo nereda ne bi li u njemu izvukli za sebe kakvu korist. Činjenica je da su oni već jednom prevarili svoje birače.

Više puta se spominjala mogućnost povlačenja suspenzija četvorici članova Predsjedništva koji su tražili vašu smjenu. Je li to izgledno?

- Ta će se tema staviti na Glavni odbor, a članovi će o tome odlučiti. No, proces mora biti dvosmjeran. S jedne strane mora postojati volja suspendiranih članova da se suspenzije povuku, kao i svjesnost da su pogriješili, a s druge volja članica i članova Glavnog odbora da se pokuša naći kompromis. Imamo procedure i Statut koji se mora poštovati, kao što se u državi moraju poštovati zakoni.

Što će biti vaša preporuka u vezi sa suspenzijama Siniši Hajdašu Dončiću, Peđi Grbinu, Mihaelu Zmajloviću i Vedranu Babiću?

- I dalje ću biti predsjednik koji okuplja u stranci sve one kojima su u interesu građani i SDP. Osnovni preduvjet za okupljanje je taj da poštujemo Statut stranke, bez iznimke, i da se pridržavamo jasno definiranih procedura i pravila. Tu nema kompromisa.

Ne uspiju li SDP i HDZ bitnije popraviti svoj rejting kod birača i ostane li on na nivou ovih izbora, nakon parlamentarnih su moguće samo dvije opcije - koalicija HDZ-a i SDP-a ili koalicija HDZ-a s ekstremnijim desnim strankama. Koja je izglednija?

- Prva stvar - nema govora o koaliciji s HDZ-om, sa strankom koja je bila optužena za korupciju, koja iz dana u dan ide u nove afere. Nema govora o koaliciji sa strankom koja svjedočanstvo holokausta “Dnevnik Ane Franck” izbacuje iz popisa obavezne školske lektire i koja dozvoljava povremenu upotrebu pozdrava “Za dom spremni”. Što se nas tiče, tu nema nikakve dvojbe. SDP ima najveći koalicijski potencijal i već sada ćemo razgovarati sa strankama s kojima dijelimo iste vrijednosti, slobode, jednakost, solidarnosti. Vrijednosti ravnopravne Hrvatske koja počiva na antifašizmu, u kojoj je nebitno, tko si, što si, kako se zoveš i odakle dolaziš, u kojoj je jedino bitno da si čovjek, i kao takav zaslužuješ jednaku šansu za uspjeh u našoj zemlji. Vjerujemo u Hrvatsku jednakih mogućnosti za sve, a ne samo za neke.

O suradnji ekstremne desnice s vladajućima ne mogu govoriti. To treba pitati njih. Tu su odnosi drugačiji. Pravi konzervativci traže političku opciju na desnici koju ne karakterizira korupcija, a ekstremni desničari bi htjeli zatrijeti vrijednosti antifašizma i ne odgovara im što HDZ mora biti stranka koja pred Europom brani tekovine hrvatskog Ustava, a to je da je Hrvatska nastala na antifašizmu.

Uspjeh Mislava Kolakušića na ovim izborima pokazao je koliko je građanima važna borba protiv korupcije. Koliko SDP to prepoznaje?

- On je prepoznao jednu važnu temu, korupciju, protiv koje se SDP bori od svog osnutka. Iako nismo vidjeli niti jedan njegov prijedlog kako se misli boriti protiv korupcije, SDP će nastaviti svoju borbu kroz paket Antikorupcijskih mjera koje predstavljamo javnosti. On uključuje utvrđivanje porijekla imovine, jer u našoj zemlji ne smije postati normalno da visoki državni dužnosnik u dvorištu ima parkiran skupocjeni Mercedes, koji od svoje plaće ni teoretski ne može otplaćivati. Želimo strožu kontrolu javne nabave, kako se ne bi moglo dogoditi da tvrtka koju je jedan bivši župan, danas ministar, angažirao da obavlja poslove za županiju, u isto vrijeme gradi njegovu obiteljsku kuću. Inzistirat ćemo na transparentnosti financiranja izbornih kampanja, kako bismo smanjili mogućnost financiranja iz crnih fondova i torbi zainteresiranih tajkuna. Postrožit ćemo kontrolu imovinskih kartica kako se ne bi događalo da bude upola manje prikazana kvadratura skupocjenih vila, ili da se ne bi kvadratura tih istih vila skrivala iza kvadratura pečenjare, a da ne govorim o činjenici da neki ni ne prijavljuju svoje nekretnine. Nadalje, povjerenstvo za sukob interesa treba osloboditi pritiska svake vrste, a pogotovo one koje dolazi od političara i stranaka, čemu danas itekako svjedočimo.

Korupcija izjeda hrvatsko društvo. Zbog korupcije mnogim mladim ljudima ukradena je budućnost, a starijima dostojanstvo. Kao ljudi koji vole ovu zemlju, ne možemo mirno promatrati kako Hrvatska raste u percepciji korupcije i istovremeno klizi na dno liste konkurentnosti, stoga nastavljamo našu beskompromisnu borbu protiv korupcije, kriminala, nepotizma i nepravde.

Analitičari kažu da vam tek sad počinje pravi mandat kao predsjednika SDP-a. Kako ćete ga iskoristiti?

- Pred nama je puno posla. Već ćemo sljedeći tjedan u Saboru tražiti raspravu oko životnog standarda i inzistirati na našem planu za povećanje plaća i mirovina u Hrvatskoj. Predložit ćemo drugi iz naših paketa zakona za povećanje plaća kako bi osobni odbitak podigli sa 3800 na 5000 kuna i osigurali da plaće svim zaposlenima, za njih više od 700.000, narastu između 330 i 500 kuna mjesečno.

SDP će se za to boriti u Saboru, ali i kroz europske institucije. Naš kandidat za predsjednika Europske komisije Frans Timmermans je također najavio borbu za minimalnu plaću unutar EU koja bi trebala biti 60 posto prosječne plaće. Koncept SDP-a je da minimalna plaća u Hrvatskoj ne iznosi manje od 4000 kuna neto.

Imamo i svoj plan povećanja mirovina za 300 kuna. Vlada je dvije milijarde poreznog rasterećenja iz PDV-a usmjerila u profit trgovačkih lanaca i to uvoznika, umjesto u porezno rasterećenje plaća. Inzistirat ćemo i na jednakim potporama za poljoprivrednike. Nema nikakve logike da u drugim zemljama EU potpore poljoprivrednicima budu 20 posto veće nego u Hrvatskoj. Želimo transparentnu i jasnu dodjelu poljoprivrednog zemljišta koje se više ne smije dijeliti po diskrecijskom principu.

Planiramo i porezno rasterećenje turizma tako da PDV za ugostiteljstvo smanjimo na 13 posto, a za usluge smještaja na 5 posto kao što imaju zemlje naše mediteranske konkurencije.

U prvom tromjesečju ove godine BDP je porastao za 3,9 posto što nitko nije očekivao. Vlada smatra da je to rezultat njezina rada. A vi?

- U ovom tromjesečju rasle su investicije povezane s građevinskim radovima u infrastrukturu, no Hrvatskoj trebaju investicije u gospodarstvu koje osiguravaju dugoročnu stabilnost i rast te otvaranje novih radnih mjesta. Riječ je i o trenutnom efektu za koji je zaslužna povećana osobna potrošnja koja se bazira na kreditnom zaduženju građana i na doznakama iz inozemstva. Dakle, ljudi koji su iselili u mandatu ove Vlade, njih oko 200.000 njih, šalju novac svojim roditeljima, sestrama, braći koji rade za male plaće ili ne mogu naći posao. Hrvatska je na ljestvici konkurentnosti zauzela 60. mjesto od ukupno 63 svjetske ekonomije. Svi problemi koji su u tom istraživanju navedeni su strukturni problemi koji bi se morali rješavati strukturnim reformama, a one su izostale. Bez strukturnih reformi nema dugoročnog rasta i dugoročne stabilnosti Hrvatske.