NOVA VALUTA

BBC objavio reportažu o uvođenju eura u Hrvatskoj: ‘Izgleda jeftino, a zapravo je jako skupo. Šokirani smo‘

Nismo zadovoljni s Vladom Republike Hrvatske i načinom na koji se bavi tom situacijom, rekla je jedna Zagrepčanka

Ilustracija

 Goran Mehkek/Cropix

"Samo bi se jako hrabri ili jako bedasti usudili stati između Hrvata i njihovih kava."

Tom je rečenicom novinar BBC-a Guy De Launey započeo tekst o ulasku Hrvatske u eurozonu.

De Launey navodi da su kave koje se ispijaju na ulicama Zagreba 1. siječnja postale gorče. Kavopije, a i drugi Hrvati, uvjereni su da poskupljenja koja su došla s uvođenjem eura nisu opravdana. Novinar BBC-ja je na Trgu bana Josipa Jelačića proveo prigodnu anketu koja mu je potvrdila da trgovci i ugostitelji Hrvatima kvare raspoloženje.

- Jako je zbunjujuće - rekla je za BBC Vina, a njezine prijateljice Monika i Tonka potvrdile.

- Izgleda jeftino, a zapravo je jako skupo. Upravo smo dvije kave i jednu Coca-Colu platile šest eura. Šokirala sam se - dodala je Vina.

Zagrepčanka Živana BBC-ju je rekla nešto slično.

- Cijene su počele rasti u lipnju. Sada je to u prvom planu i situacije je još gora. Nismo zadovoljni s Vladom Republike Hrvatske i načinom na koji se bavi tom situacijom - rekla je Živana.

Podsjetimo, Vlada je nedavno trgovce upozorila da neće tolerirati neopravdano dizanje cijena, a oni zavapili da im vladajući kvare reputaciju. BBC navodi da je premijer Andrej Plenković evidentno odlučio da se euro ne smije poistovjećivati s profiterstvom. Vlada je tako trgovcima naredila da cijene vrate na razine na kojima su bile 31. prosinca. Državni je inspektorat u tjedan dana protiv nesuradljivih trgovaca predao gotovo 200 prijava.

Naravno, ima i onih koji misle da se Hrvati bespotrebno pjene. Luka, konobar jednog kafića na Trgu Petra Preradovića, poznatog i frekventnog mjesta u centru Zagreba, kaže da su njegovi šefovi cijene iskazivali u eurima i prije nego što je on zamijenio kunu.

- Sada nam kažu da smo preskupi, a cijene su nam iste kao i prije Nove godine - rekao je Luka.

Kada je 1. srpnja 2013. godine ušla u Europsku uniju, Hrvatska se obvezala uvesti i euro. Međutim, obveza je jedno, a uvođenje nešto sasvim drugo. Mađarska je forintu htjela napustiti još 2007. godine, no još to nije napravila. Poljska, Rumunjska, Švedska i Češka također su se obvezale uvesti euro. Nijedna ga od tih zemalja trenutno ne planira uvesti. Kako stvari sada stoje, Bugarska euro planira uvesti 2024. godine.

BBC navodi da je ustrajnost Hrvatske u ispunjavanju kriterija za ulazak u eurozonu zaista impresivna.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je BBC-u da su Hrvatska, tvrtke koje u njoj djeluju te hrvatski građani bili spremni na uvođenje eura.

- Hrvatska je već bila prilično eurizirana. Dugovi tvrtki, države i kućanstava računali su se u eurima ili su bili vezani uz euro. Sada su svi prihodi u istoj valuti kao i dugovi - rekao je Vujčić.

Guverner HNB-a vjeruje da je predanost euru Hrvatsku poštedjela inflacije koja je tijekom protekle godine pogodila zemlje izvan eurozone.

- Vidi se da je kriza u Hrvatska bila bitno slabija jer su tržišta vodila računa o tome da uvodimo euro - dodao je Vujčić.

Hrvatske se tvrtke nadaju da će im euro donijeti boljitak i ekspanziju. Pomoći će im i to što je Hrvatska istog dana kada je uvela euro ušla i u Schengenski prostor.

Turisti koji u Hrvatsku stižu u automobilima i autobusima više neće morati čekati na graničnim prijelazima, a neće biti ni problema s mijenjanjem novca. BBC navodi da će turizam, na kojeg otpada oko petina hrvatskog BDP-a doživjeti porast.

Dubravko Miholić, savjetnik Hrvatske turističke zajednice, kaže da su Nijemci i Austrijanci jedva dočekali da Hrvatska uvede euro i uđe u Schengen.

Stručnjaci kažu da i hrvatski izvoznici očekuju porast.

- Izvoz nam se tijekom posljednjih ni 10 godina udvostručio - rekao je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.

- Sada tvrtke izvan eurozone koje žele doći u Europu na raspolaganju imaju 20, a ne 19 potencijalnih destinacija. Zbog našeg smo zemljopisnog položaja već dobri u logistici. Sada, kada nema dodatnih troškova te zahvaljujući Schengenu i euru, imamo potrebne poticaje - dodao je Šaravanja.

Ako su predviđanja ispravna, Hrvatska bi tijekom narednih nekoliko godina trebala osjetiti benefite eura i Schengena. Hrvate, međutim, trenutno više brinu manjci u kućnim budžetima.

Navikavanje na novu valutu potrajat će još neko vrijeme.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 17:18