Dan antifašističke borbe saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk iskoristio je kako bi ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek uputio službeno zastupničko pitanje: "Kada će Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme?"
"Poštovana ministrice, uz čestitke za današnji državni blagdan, prinosim Vašoj pozornosti da su, odlukom Ministarstva kulture Republike Slovenije, partizanske pjesme nedavno upisane u registar nematerijalne kulturne baštine Slovenije. U priopćenju slovenskog ministarstva kulture navodi se da slovenske partizanske pjesme potiču od narodnih borbenih pjesama, a nastale su tijekom Drugog svjetskog rata. Nadalje, navodi se da su u početku partizanske, kao i borbene, domoljubne, radničke i revolucionarne pjesme pjevale grupe partizanskih boraca koji su bili dio kazališnih ili kulturnih skupina koje su nastupale na kulturnim manifestacijama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenim teritorijama. Poslije Drugog svjetskog rata, partizanske pjesme bile su stup državne glazbene produkcije i dio formalnog obrazovanja. Nakon 1991., te pjesme su izvođene uglavnom na neformalnim mjestima, ali su u proteklih nekoliko godina brojni zborovi i pjevačke skupine iznova otkrili partizanske pjesme i njihov kulturološki potencijal", stoji u Baukovu obrazloženju zastupničkog pitanja.
Zajednička povijest
Naveo je i kako je broj boraca tijekom svih godina Drugog svjetskog rata bio "od tri do 13 puta veći u Hrvatskoj nego u Sloveniji", što je, kaže, daleko više od odnosa broja stanovnika te dvije zemlje.
"Republika Slovenija i Republika Hrvatska jedine su države nastale raspadom SFRJ koje su danas članice EU, članice Schengenskog prostora i članice eurozone, imaju prijateljske odnose, a i usklađeno su djelovale prilikom razdruživanja, i to u toj mjeri da su istog dana proglasile nezavisnost, te su, neko vrijeme, slavili i Dan državnosti istog dana. Prije toga, stoljećima su bile dio istog Carstva, nakon toga dio iste višenacionalne države. Nakon Drugog svjetskog rata jedine su vratile u svoj sastav dio nacionalnog teritorija koje je nakon Prvog svjetskog rata pripao Kraljevini Italiji. Slovenija i Hrvatska bile su i jedine republike koje su imale većinski rimokatoličko stanovništvo, a imale su i kvislinške postrojbe koje su surađivale s njemačkom i talijanskom okupacijskom vojskom. Imale su nakon završetka rata i zajednički nedemokratski komunistički režim, a njihove su partijske organizacije napustile i posljednji kongres SKJ. Možemo reći da smo mnoge stvari u povijesti dijelili, uključujući i vrhovnog zapovjednika vojske o kojoj se radi jer su mu roditelji također iz Hrvatske i Slovenije.
Sve smo dogovorili, osim...
Jedino što nismo uspjeli dogovorno podijeliti je Savudrijska vala/Piranski zaljev. Što se tiče glazbenog ukusa, naše dvije zemlje su, otkad je omogućeno glasanje publike, redovito jedna drugoj davale veliki broj bodova na Eurosongu. U polufinalu ove godine, Slovenija je Hrvatskoj dala 12, a Hrvatska Sloveniji 10 bodova, a to se ponovilo i u finalu. Na prošlom Eurosongu kompatibilnost glazbenih ukusa još više je došla do izražaja. I Slovenija i Hrvatska jedna drugoj dale su 12 bodova i to su ujedno bile jedine ‘dvanaestice‘ koje su jedna i druga pjesma dobile. Čak i 2022., kad se uopće nismo plasirali u finale, od Slovenije smo dobili 12 bodova, dok je Slovenija od Hrvatske dobila visokih 8 bodova (to su im ujedno bili jedini bodovi koje su dobili od televotinga).
"Kompatibilan glazbeni ukus"
Kad se sve to uzme u obzir: masovnije sudjelovanje, zajednička povijest, zajednička europska sadašnjost, zajednička antifašistička borba i kompatibilan glazbeni ukus, jedino pitanje koje se može postaviti: kad će Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme (koje su po mom skromnom ukusu barem jednako lijepe kao i slovenske)?" piše u zastupničkom pitanju koje je SDP-ov zastupnik uputio ministrici Obuljen Koržinek.
Na koncu, Bauk je HDZ-ovoj ministrici čestitao Dan antifašističke borbe poveznicom na jednu od pjesama ("Naša vojska" u izvedbi Dirty fingersa), koja je postala dio nematerijalne baštine Republike Slovenije.
"Smrt fašizmu!" poručio je na kraju dopisa zastupnik Arsen Bauk.