Ako Sabor i prihvatiti fiksiranje franka na 6,39 kuna za one koji vraćaju stambeni kredit u švicarcima, premijer Zoran Milanović smatra da je time riješen samo dio problema i to na godinu dana.
Sada ide i korak dalje: kaže da treba razmišljati o tome da se svi stambeni krediti ubuduće odobravaju u kunama. Neovisno o tome što je premijer mislio i hoće li se to doista dogoditi, ostaje pitanje što bi to značilo u praksi.
- Jednostavno, krediti bi postali preskupi i mogli bi ih dobiti samo sretnici - kaže jedan bankar koji je želio ostati anoniman. Glavna aktivnost banaka, objašnjava, postala bi naplata ranije odobrenih kredita, mnoge bi razmišljale o povlačenju, a na tržištu bi preživjele samo najjače, one koje imaju veću štednju u kunama.
Prije krize, kada je rizik od deprecijacije kune bio manji, građani koji su to htjeli mogli su bez problema dobiti kredit i u domaćoj valuti. Analiza HNB-a pokazuje da je tada kamatna stopa na kunske kredite bila sedam posto, na one u eurima šest posto, a na ‘švicarce’ 5,4 posto. U međuvremenu su kamatne stope pale, pa i one na novoodobrene kunske kredite.
Uzaludni pokušaji
Banke ih, doduše, danas odobravaju u vrlo malim iznosima. Kako bi ih potakla da to više prakticiraju, HNB ih je nedavno objavljenim uputama obvezala da, ukoliko same ne daju kunske kredite, klijentima moraju reći koje druge banke to čine. Međutim, ako ih zakon primora da mogu odobravati samo kredite u kunama, sadašnje kamatne stope i dostupnost kredita mogu se zaboraviti.
- Dugoročnih izvora financiranja u kunama nema, pa nije moguće ni osigurati financiranje u kunama - kaže naš sugovornik. Neke banke imaju određenu štednju u kunama, ali uglavnom je riječ o kratkočnim depozitima.
Dobro je poznato da većinu ušteđevine građani drže u eurima, čak oko 80 posto. Istodobno, u Mađarskoj, na koju se mnogi u Hrvatskoj ovih dana ugledaju jer je zakonom propisala da je moguće samo zaduživanje u forintama, građani tek 20 posto štednje drže u devizama. Iz toga proizlazi da bi Vlada, ukoliko želi da banke odobravaju stambene kredite u kunama, morala i građanima pripisati da štede u kunama. U suprotnom, otvara se tečajna razlika u bilancama banaka, kao i rizik koji nosi značajne posljedice po stabilnost. Iako to već zvuči kao floskula, urušavanje tečaja i bankarskog sustava bilo bi neizbježno.
Imajući u vidu posljedice koje bi donijela odluka o odobravanju samo kunskih kredita, teško je vjerovati da će je Vlada doista donijeti. Koliko se može čuti, na sastanku ministra financija Borisa Lalovca i HNB-a, na kojem je dogovorena strategija za dugoročno rješenje dužnika u francima, o tome nije bilo govora. Kako ističe jedan analitičar, kada premijer sagleda što bi to u konačnici značilo za građane, to više neće spominjati.
‘Predizborna odluka’
Na kraju se postavlja pitanje, što govori ovaj ‘predizborni’ stil donošenja odluka. Prema mišljenju Velimira Šonje, koje iznosi u kolumni “U pozadini franka: Kvantitativno popuštanje i europske političke institucije” objavljenoj na banka.hr, demokratske institucije i kultura su nam takvi “da nismo u stanju pronaći trajna i održiva rješenja za teške probleme koji dolaze izvana”.
- To je razlog za zabrinutost. Igrači u priči o franku ne vide ili se prave da ne vide da i druge brane pucaju, ne žele priznati da su svi zajedno u problemu i nastavljaju s logikom od danas do sutra, odgađajući konačno rješenje za neku nepoznatu budućnost - piše Šonje.
HNB morao zaustavljati pad kune
Prvi put u posljednjih godinu dana jučer je na deviznom tržištu intervenirao HNB. Bankama je prodao 326,2 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,69 kuna, čime je povukla više od 2,5 milijardi kuna. Intervencija je uslijedila nakon što je tečaj eura dosegnu najveću razinu u 10 godina, a kuna je potom blago ojačala. Tečaj franka još je malo porastao, na 7,719 kuna. U tjedan dana ojačao za 20,7 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....