Kako bi ubuduće bilo manje ljudi s blokiranim računom ili onih koji ne mogu vraćati kredite i podmirivati račune, država će ponuditi stručnu pomoć u vidu donošenju nacionalne strategije financijskog opismenjavanja građana. Na službenim stranicama Ministarstva financija objavljen je dokument pod nazivom “Prijedlog nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdobolje od 2015. do 2020. godine”, koji je u javnoj raspravi do 10. prosinca.
Priručnici za nastavnike
On uključuje akcijski plan aktivnosti čak 13 institucija koje će građanima ponuditi informacije o financijskim proizvodima i uslugama, o tome kako voditi i planirati osobne ili obiteljske financije, o važnosti štednje i sličnim temama. Tako će, primjerice, u prvoj polovici godine Hrvatska udruga banaka održati okrugli stol o važnosti financijske pismenosti, izdat će materijale za nastavnike i roditelje o planiranju osobnog budžeta, a srednjoškolcima će održati predavanja o tome. Na predmetu građanskog odgoja i obrazovanja učenici osnovnih i srednjih škola dobit će lekcije iz financijske pismenosti, posjećivat će banke, burzu, HNB... a sve nadležne institucije izdavat će edukativne materijale o važnosti financija.
Poražavajući testovi
Cilj nacionalne strategije, stoji u dokumentu Ministarstva financija, jest “stvaranje podloge za sustavnu i sveobuhvatnu integraciju financijskog obrazovanja u obrazovne procese”, uz poticanje državnih i lokalnih tijela te nevladinih, profesionalnih i stručnih udruga. Koliko Hrvati poznaju svijet financija, dalo je nasluti prije nekoliko mjeseci objavljeno istraživanja OECD-a u ciklusu PISA 2012., prema kojem su hrvatski učenici među 18 zemalja zauzeli 14. mjesto. Hrvatska je svrstana u skupinu zemalja koje su ispod prosjeka OECD-a.
Riječ je o prvom velikom međunarodnom istraživanju u kojem je 29.000 studenata iz 18 zemalja rješavalo zadatke o financijskim pitanjima. Time su pokazali koliko su, na temelju znanja stečenog u školi i izvan nje, sposobni donijeti ispravnu financijsku odluku i planirati budućnost. Jedno od pitanja koje su trebali riješiti, primjerice, odnosilo se na izvod plaće, a iz priloženih brojki trebali su odgovoriti koliko je novca u konačnici isplaćeno na račun zaposlenika. Također, od njih se očekuje da znaju pročitati račun pri kupnji robe koji uključuje iznos poreza i dostave, kao i prepoznati isplativost nekog kredita. Na ljestvici koja sadrži pet razina, tek nešto više od 10 posto hrvatskih učenika u razredu je odlikaša.
Pogubno neznanje
Jasena Kukavčić s praškog CERGE-EI-ja smatra da je financijska nepismenost “pogubna za cjelokupno gospodarstvo, što znači i da bi kreatori politike trebali biti najviše zabrinuti o mogućim posljedicama koje to ima na cjeloživotno ekonomsko ponašanje”. Od 2012. godine Ministarstvo financija koordinira radnom skupinom kojoj je cilj bio izraditi prijedlog strateškog okvira financijske pismenosti.
OECD je još 2005. godine predložio da se financijsko obrazovanje uvede u škole, što mnoge zemlje i pokušavaju. U nacionalnom kurikulumu Velike Britanije, primjerice, od ove godine učenici od 11 do 16 godina počet će rješavati zadatke vezane uz novac, učit će o javnim financijama, mirovinama i o tome kako voditi vlastiti budžet.
Šest novih mjera
1. Javna promidžbena kampanja o pravima potrošača koju će provoditi Ministarstvo gospodarstva
2. Organizacija seminara, programa, radionica, okruglih stolova i stručnih skupina na kojima sudjeluju predstavnici Fine, HUB-a, Hanfe...
3. Izdavanje edukativnih materijala i publikacija za roditelje, djecu, nastavnike, ali i za investicijsku javnost o rizicima ulaganja
4. Suradnja s medijima i internet portalima, specijalizirane emisije, istupi u medijima s projektom Financijska pismenost
5. Provođenje programa građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama
6. Edukativni posjeti učenika institucijama kao što su burza, HNB i poslovne banke, te dolazak predavača iz tih institucija u škole
Cilj: život u skladu s mogućnostima
Financijsko obrazovanje provodit će se u okviru formalnog obrazovanja, za što je odgovorno Ministarstvo obrazovanja, a u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje koja je pak nadležna za stručno usavršavanje obrazovnog kadra. No, kako stoji u prijedlogu Nacionalne strategije, jednako je važno i neformalno obrazovanje, a ono će se provoditi u suradnji s profesionalnim udrugama, udruženjima, bankama i drugim organizacijama. Treća vrsta obrazovanja je “informalna”, a odnosi se na generacijsku i međugeneracijsku razmjenu informacija.
“Roditelji imaju ključnu ulogu u stvaranju navika i odnosa prema novcu naročito kod djece ranije životne dobi. Prijelazi iz srednjoškolskog u fakultetsko obrazovanje često podrazumijevaju i odlazak iz roditeljskog doma te potrebu za donošenjem financijskih odluka, odnosno za rukovođenjem vlastitim financijama za potrebe studentskog života, a sve u zadanim okvirima financijskih mogućnosti”, objašnjava Ministarstvo financija u prijedlogu strategije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....