‘Banijski Vanđelić‘: ‘Prve kuće tek na proljeće, ljudi će prezimiti u kontejnerima‘

Pravi je purger sa zagrebačkog Vrhovca, gdje živi u kući koju je 1923. godine sagradio njegov pradjed. Život mu je išao kao po špagi. Peta gimnazija, građevinski fakultet, posao. Radio je za zagrebačku Tehniku, u Njemačkoj, pa desetljećima bio zamjenik pročelnika gradskog Ureda za izgradnju. S nekadašnjim je ministrom Božom Biškupićem pripremao Zakon o očuvanju kulturnih dobara, poznatoj spomeničkoj renti te je bio odgovoran za veliki posao obnove povijesnih fasada u gradu Zagrebu. Biografija Gordana Hanžeka besprijekorna je.

Zbog toga je imenovanje šefa Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje za čelnog čovjeka obnove na Baniji prošlo u tišini. Ipak, ima sumnjičavih koji se pitaju kako će se zagrebački fakin besprijekornog pedigrea snaći u najzapuštenijem dijelu Hrvatske. Siromašnom ionako, a sad još pogođenom razornim potresom. On kaže da zna u što se upušta i da je pred njim stručni izazov života.

Obnova je spora, zima je pred vratima, ljudi su u kontejnerima.

Je li ovo veliki pritisak? Obnove gotovo i nema, svi su sumnjičavi i sad ste došli vi kao netko tko će sve riješiti?

- Sad je najvažnije povjerenje i otvorena komunikacija. Informacija mora biti točna, neovisno o tome koliko nam se ona sviđa. Ni jednu kuću nitko nije sagradio u vremenu kraćem od godinu dana. Danas slušamo o kućama gotovima za jedan dan. Može, ako prije toga netko napravi temelje kojima treba 30 dana da se osuše, ako netko pripremi gradilište, napravi projektnu dokumentaciju, ugovori izgradnju, pripremi teren... već tu smo došli na skoro godinu dana.

Potrebno je da se svi koji sudjelujemo u procesu držimo dogovorenog. U svojim istupima govorim isključivo istinu bez uljepšavanja. Hoće li se stradalnici koji žive u kontejnerima useliti u nove kuće prije zime? Neće se useliti. Držimo da ćemo do kraja godine pokrenuti izgradnju 100 kuća. Ugovore ćemo početi potpisivati u studenome.

Bude li tako, kad će useljenje?

- Do sredine proljeća sljedeće godine bit će, smatramo, useljene prve obiteljske kuće. Naravno, važan je element funkcioniranje građevinskog tržišta. Interesenata za posao je puno.

Koliko je dosad potrošeno na obnovu i na što?

- S 831 milijun kuna iz proračuna sanirani su nasipi, prometnice, obnovljena je infrastruktura, plaćena struja i topli obroci. Nabavljeni su kontejneri, izgrađena je infrastruktura kontejnerskih naselja...

Koliko novca sad imate u budžetu?

- Ove godine 150 milijuna, sad smo u fazi kreiranja državnog proračuna i predviđamo da će sljedeće godine obnova zahtijevati 600 milijuna kuna proračunskih sredstava. S Ministarstvom regionalnog razvoja potpisali smo program obnove gdje EU putem svojih fondova sufinancira izgradnju zamjenskih kuća i stanova te obnovu lakše oštećenih kuća na području posebne državne skrbi. Vrijednost obnove je 673 milijuna kuna, od kojih će 95 posto, odnosno 638 milijuna kuna, biti bespovratna sredstva iz fondova EU, a ta smo sredstva obavezni utrošiti do kraja 2023. godine.

Koliko očekujete da će ukupno koštati obnova Banije?

- Do 1. ožujka, dok cijene građevinskog materijala nisu eksplodirale i dok je opseg naših zaduženja bio manji, rekao sam 3,5 milijardi kuna. Sad kažem, 4,5 milijardi. Govorimo ugrubo o 2.000 zamjenskih kuća i 14.000 stambenih jedinica. Računamo da će izgradnja kvadrata nove zamjenske kuće koštati 750 eura plus PDV, koji je i tako prihod proračuna.

Zovu vas "banijski Vanđelić", je li Vam to kompliment?

- Inženjer sam građevine, odradio sam puno važnih projekata, stručan sam i kompetentan. I to je jedino važno. Kompliment će mi biti dovršenje projekta obnove Banije. Stalno sam na terenu, gradilište mi je prirodno okruženje.

Kad će završiti obnova?

- Stambeni fond za dvije do pet godina, a nekonstrukcijska obnova u roku godinu dana. Danas imamo 536 stanovnika u 336 kontejnera u 14 kontejnerskih naselja. Mnogi su kontejneri u dvorištima kuća pa je s njima ukupno 2195 kontejnera. Mi, kao Ured, dosad smo dodijelili 94 stana, slijedi još 15. Sufinanciramo i podstanarske najamnine.

Koji je hodogram samoobnove?

- Prvo vlasnici odlučuju hoće li sami angažirati projektanta ili ćemo im mi pomoći. Kad je projektna dokumentacija gotova, vlasnik ugovara radove, prijavljuje samoobnovu. Donosi se odluka o samoobnovi, a mi preuzimamo nadzor. Za sva pitanja svi stanovnici mogu se slobodno javiti u naš Centar za obnovu, Trg Stjepana Radića 8 u Petrinji.

Pokušavaju li vam progurati "kumove" za izvođače?

- Ma neeee. Svojim ljudima vjerujem i te varijante s kumovima ne stanuju na ovoj adresi. Jamčim da će se svima obnoviti kuće pod jednakim uvjetima.