Bakić najavljuje 1000 hospitaliziranih do kraja mjeseca, treba li Vlada požuriti s davanjem 3. doze?

Prema svemu sudeći Hrvatska ulazi u još jednu epidemiološki neizvjesnu jesen. Gledajući broj slučajeva na 5. rujna u odnosu na isti dan prošle godine imamo ih oko 2,5 puta više, a s obzirom na stabilno visoke stope rasta broja zaraženih logično je pretpostaviti kako bi u roku samo tjedan do dva ponovo mogli imati i više tisuća zaraženih. Iako se u Hrvatskoj s dvije doze cijepilo oko 1,62 milijuna ljudi, u bolnicama ipak imamo 60-ak posto više pacijenata nego na isti dan 2020..

S obzirom na trend širenja zaraze, nije isključeno da za 3-4 tjedna i broj hospitaliziranih postane četveroznamenkast, a što bi ponovo vodilo u značajni rast broja smrti. Matematičar i poduzetnik Nenad Bakić procjenjuje tako da bi broj hospitaliziranih do kraja mjeseca mogao iznositi 800-1000.

S obzirom na dokaze iz zemalja koje su ranije cijepile veći dio populacije o slabljenju imuniteta stečenog cijepljenjem nakon 6-8 mjeseci, Vlada je najavila treću booster dozu i u Hrvatskoj, ali se ne vidi naročita žurba u organizaciji nove velike javnozdravstvene akcije s ciljem značajnog dizanja antitijela kod starijih od 60 te osoba s kompromitiranim imunitetom.

Trebaju li biti brži te uz to ponuditi građanima odgovore na jednostavna praktična pitanja: Trebaju li, primjerice, booster dozu oni koji su se cijepili AstraZenecom i Modernom, ili samo ono koji su cijepljeni Pfzerom? Može li se, recimo, netko koje cijepljen AstraZenecom docijepiti trećom dozom Pfizera? Ili obrnuto? Trebaju li oni koji su primili Johnson & Johnson također planirati još jedno cijepljenje boosterom? Da li i oni koji su preboljeli covid, a potom su se cijepili za svaki slučaj, također trebaju još jednu dozu?

Nažalost na neka od spomenutih praktičnih pitanja ne možemo dobiti odgovore slijedeći primjere zemalja koje su ranije cijepile veliki dio populacije, kao što je Izrael. U Izraelu su praktično svi cijepljeni Pfizerom, a zbog strelovitog rasta slučajeva, hospitalizacija i smrti, hitno su booster dozom cijepili kompletnu stariju populaciju.

Salman Zarka, čovjek kojeg nazivaju izraelskim carem cijepljenja, već je najavio i četvrtu dozu Pfizera, ali prilagođenu delta soju. Čini se kako mi u Hrvatskoj ne bi temeljem izraelskih iskustava trebali imati puno dilema oko toga da li oni cijepljeni Pfizerom trebaju nakon šest mjeseci od druge doze i treću booster dozu. Iz Pfizera poručuju kako su nakon treće doze utvrdili 5-10 puta višu razinu antitijela nego nakon druge.

Nešto je jednostavnije pitanje što s onima koji su preboljeli covid: Istraživanja su pokazala kako je prirodno stečeni imunitet nakon infekcije jači i dugotrajniji od onog stečenog cjepivom. Vrlo ugledni autor, znanstvenik i liječnik Eric Toopol tweetao je kako je lobirao kod CDC-a da raniji covid izjednače s jednom dozom cjepiva. U osnovi, znači, on vjeruje kako je onima koji su preboljeli covid potrebna tek jedna doza kao svojevrsni booster (pojačivač) prirodno stečenog imuniteta.

Iako su usporedbe cjepiva nezahvalne, činjenica jest kako su recentna istraživanja (belgijsko npr.) pokazala kako cjepivo Moderne proizvodi dvostruko više tijela od Pfizera te da imunitet blijedi sporije. Međutim, Moderna je također eksperimentirala s booster dozom te su zadovoljni s rezultatima. Moderna i Pfizer cjepiva su bazirana na mRNA tehnologiji.

Kad je u pitanju AstraZeneca, i za to su cjepivo istraživači utvrdili kako gledajući razinu antitijela imunitet blijedi sporije nego onaj stečen na poticaj Pfizer cjepiva. No, treba voditi računa da je početna razina zaštite kod AZ cjepiva niže nego kod Pfizera.

Prema britanskoj Zoe studiji baziranoj na podacima prikupljenim preko mobilne aplikacije, učinkovitost Pfizera pala je u 5-6 mjeseci 14 postotnih poena (na 74 posto). Za razliku učinkovitost AZ pala je 10 postotnih poena odnosno na 67 posto. No, to samo po sebi ne govori u kojoj mjeri su Pfizer ili AZ utjecali na dugoročni imunitet te treba biti oprezan kod izvođenja zaključaka.

Iz Johnsona & Johnsona, koji je napravio također vektorsko cjepivo bazirano na adenovirusu kao i AZ, poručuju pak kako je neutralizirajuća razina antitijela nakon njihove jedne doze bila viša nakon 8 mjeseci nego 29 dana nakon cijepljenja.

Oprezniji znanstvenici naglašavaju kako se za konkretnije zaključke o cjepivima i imunitetu treba pričekati još šest mjeseci. Takav oprezni stav neće puno pomoći donosiocima odluka, koji se čak moraju suočiti i s pitanjem trebaju li se „miješati“ različita cjepiva tj. treba li nakon dvije doze jednog cjepiva, kao booster davati neko drugo cjepivo. Teoretski i bazirano na manjim istraživanjima, takav pristup bi mogao funkcionirati, ali svijet još nema dovoljno informacija.