Baby boom u Hrvatskoj pa strmoglavi pad: ‘To je najslabija godina otkad imamo statistike‘

U mnoštvu zabrinjavajućih demografskih trendova, ohrabrujuće zvuči podatak da je u pandemijskoj 2021. stopa fertiliteta u Hrvatskoj porasla i premašila prosjek Europske unije, zauzevši 12. mjesto. Broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi, podaci su Eurostata, u Hrvatskoj je te godine iznosio 1,58, dok je prosjek u EU bio 1,53. Godinu ranije taj je pokazatelj u Hrvatskoj iznosio 1,48, a u EU 1,50, dok je 2019. zaostajanje bilo i veće, 1,47 prema 1,53.

Na porast novorođene djece u 2021. već je ukazala i nacionalna statistika, prema podacima DZS-a, rođeno je 36.508 djece, 663 više nego godinu prije. Ivan Čipin, profesor na Katedri za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, međutim, upućuje da se podaci Eurostata ne poklapaju s onim DZS-a, prema kojima je stopa fertiliteta u 2021. iznosila 1,62, čime bi se Hrvatska popela na sedmo mjesto u EU.

Pritom se Eurostat poziva na ‘prekid serije‘, a kako objašnjava Čipin, riječ je o novom popisu koji je pokazao da imamo manje žena u fertilitnoj dobi u odnosu na ranije procjene. U svakom slučaju, kada je riječ o fertilitetu, smatra Čipin, Hrvatska ne stoji loše u EU.

"No, naš je problem dobna struktura koja ni uz takvu stopu ne može dati veći broj živorođenih u odnosu na onaj koji imamo i koji je puno manji od broja umrlih", smatra ovaj demograf. Te je godine, k tome, smrtnost snažno porasla zbog covida-19; umrlo je 5689 osoba ili deset posto više nego u 2020. Tako je stopa prirodnog prirasta bila negativna, u zemlji je bilo čak 26.204 stanovnika manje nego godinu ranije.

Glavni razlog zašto je 2021. bila uspješnija po broju novorođene djece od prethodnih Čipin vidi u pandemiji i lockdownu koji su donijeli odgodu rađanja. Također, dodaje, pokazalo se da je kriza ipak bila blaža nego što se očekivalo, a poput drugih Vlada, i hrvatska je intervenirala s ekonomskim mjerama. "Naravno, bitna je bila i reakcija EU s planom oporavka, zato su efekti vidljivi diljem EU", kaže Čipin.

Sjever i jug

No, poboljšanje je bilo tek privremenog karaktera. Privremeni podaci DZS pokazuju da je u 2022. rođeno tek 33.990 djece, čak 2518 manje nego godinu ranije i najmanje otkad se prati ta statistika. Stoga, kada budu dostupne usporedive broje Eurostata za 2022., vrlo je vjerojatno da će hrvatska stopa fertiliteta opet pasti ispod prosjeka EU.

Ljestvicu i dalje predvodi Francuska sa stopom od 1,84 djeteta po ženi u reproduktivnoj dobi, a razlog za zadovoljstvo ima i Češka koja je dospjela na drugo mjesto, sa stopom od 1,83. S druge strane, zemlja juga Europe imaju najviše razloga za zabrinutost, stopa fertiliteta na Malti iznosi tek 1,13, u Španjolskoj 1,19, a u Italiji 1,25.

Istraživanje milanskog Katoličkog sveučilišta provedeno u pet najvećih europskih zemalja tijekom prvog vala pandemije u ožujku i travnju pokazalo je da je više od dvije trećine ljudi mlađih od 34 godine planiralo odustati ili odgoditi roditeljstvo zbog pandemije. I to više u Italiji i Španjolskoj nego u Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.

Kao ključne razloge koji stoje iza pada nataliteta (broj djece prema ukupnom broju stanovništva), stručnjaci navode rodnu neravnopravnost i manjak državne potpore pri odgoju djeteta. U oba ta područja, smatra se, južna Europa zaostaje za sjeverom.

Češki zaokret

Mnoge Vlade, uključujući i hrvatsku, svakako se trude ne bi li malo popravile stanje koje u konačnici brine sve europske zemlje. No, jedna od rijetkih zemalja koja može biti zadovoljna prirodnim rastom stanovništva nedvojbeno je Češka, koja je lani zabilježila najveću stopu fertiliteta u 30 godina, nakon što je krajem 90-ih pala na jednu od najnižih, 1,13 djece po ženi. Kako su Česi uspjeli promijeniti tijek svoje demografske povijesti?

U izvješću Poljskog instituta (Instytut Pokolenia) autori objašnjavaju kako je pronatalistička politika u zemlji na snazi od 1970-ih, kada su se vlasti pobrinule da država ima dovoljan broj jaslica i vrtića, a od 2001. godine dosljedno se uvode različiti programi potpore obiteljima s djecom.

Među ostalim, to su povećane roditeljske naknade, te dodatne potpore za one s niskim primanjima. Osim toga, Češka ima i najdulji porodiljni dopust u Europi (mogu ga uzeti oba roditelja - određeno vrijeme i zajedno), koji se može koristiti do tri godine.

Uvjeti života također su bili od velike važnosti za povećanje nataliteta, s obzirom da je kod odluke o rađanju djece ključan osjećaj stabilnosti i predvidljivosti. Česi ne osjećaju strah od nezaposlenosti, a u zemlji postoje i dobri uvjeti stanovanja.

Samo 15 posto Čeha živi u prenapučenim domovima, dok je u Poljskoj takvih 37 posto, a u Italiji 31 posto. Svemu tome pridonosi i kulturološki faktor: visoka vrijednost obitelji i djece. Ipak, podaci da se čak polovica djece rađa izvan braka i izražen trend doseljavanja stranaca ukazuje i na pojačanu društvenu uključivost.