'Žene koje imaju neželjenu trudnoću uvijek će pronaći način da je prekinu, bez obzira na zakone. Društvo ne smije odlučivati o njihovom tijelu jer bi to bio početak fašizma', kaže ugledni ginekolog Asim Kurjak
Pravo na život i kada on počinje, pobačaj, eutanazija, odnos prema smrti, teme su o kojima će se raspravljati na jedinstvenom skupu “Znanost i religija, 2000 godina suradnje i osporavanja” koji se priprema u Zagrebu. Bolji tajming za razgovor o ovim temama ne može se zamisliti, pogotovo nakon odluke Ustavnog suda o pobačaju, što će sigurno u danima koji dolaze izazvati burne i različite reakcije u Hrvatskoj.
Zagrebački skup posebno je intrigantan i zbog toga što će na njemu sudjelovati visoki predstavnici Katoličke i Pravoslavne crkve, Islamske i Židovske zajednice te ugledni znanstvenici iz cijeloga svijeta. Nitko nema iluzija da će skup dati odgovore na pitanja oko pobačaja kao i drugih tema koji bi istovremeno zadovoljili znanstvenike i vjerske dostojanstvenike, ali organizatori među kojima su i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Katolički bogoslovni fakultet te Europska akademija znanosti i umjetnosti, očekuju da će to biti prije svega poziv na dijalog. U razgovoru za Nedjeljni predsjednik Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Azis Hasanović, ugledni liječnik i znanstvenik dr. Asim Kurjak i američki profesor Frank A. Chervenak, voditelj Zavoda za ginekologiju Prezbiterijanske bolnice u New Yorku, kažu da će u Zagrebu svi, bez obzira na dijametralno različite stavove, imati priliku iznijeti što misle o pobačaju i drugim osjetljivim temama, ali i kako je put do zajedničkog stava vjerskih vođa i znanstvenika, a još više “običnih” ljudi, još jako dalek.
Briga nad fetusom
“O području kojim se ja bavim, a to je početak ljudskog života, svoje mišljenje imaju i vjernici i oni koji to nisu. Briga nad fetusom u maternici majke iznad je svih drugih briga, a pravo na život iznad svih drugih prava. Znanost i religija u ovom su području možda bliži nego u drugim područjima, ali ipak nedovoljno da se u svemu usuglase”, smatra dr. Kurjak, uz napomenu da znanstvenici i dalje ne mogu dati sve relevantne odgovore o početku života, a pogotovo ne onaj najvažniji - kada točno počinje život.
Religije tako već 2000 godina tvrde da život počinje trenutkom začeća, što je stav blizak i znanosti. Ali, ni to nije dovoljno da se dođe do jednostavnog odgovora kada i u kojem trenutku zapravo počinje život. “Oplodnja je vrlo značajan trenutak za početak života, ali to nije i početak života. Proces oplodnje traje 78 sati, i našim kolegama pravnicima još uvijek nedostaje presudan podatak u kojem od tih 78 sati dolazi do početka života”.
Isto tako i hrvatski Ustav kaže da život počinje začećem, ali ne kaže se precizno kada ga treba početi i štititi.
Kada počinje život?
Dilema je to za mnoga zakonodavstva u svijetu pa se dižu na noge konzervativci i liberali, vjerski vođe i političari, liječnici i laici, ali odgovor na pitanje kada treba početi štititi ljudsko biće mnoge zemlje, pa tako i Hrvatska, još uvijek nemaju. Dr. Kurjak objašnjava da zakonodavstvo gotovo svih europskih zemalja daje pravo djetetu tek kada se rodi. “Starorimsko pravo kaže da nerođeno čedo nema prava, i toga se drži zakonodavstvo brojnih država, pa tako i naše. Dijete ostvaruje pravo tek rođenjem i ako uopće do njega dođe”, kaže dr. Kurjak i podsjeća kako se i nakon zrakoplovne nesreće u Vrbovcu uvijek baratalo brojkom od 137 žrtava, iako je jedna putnica bila u poodmaklom stadiju trudnoće. “Nikad nitko nije rekao da je bilo 138 žrtava. Isto tako, prilikom jednog ubojstva koje se dogodilo nad trudnicom, ubojica je odgovarao samo za smrt žene, a ne i fetusa”.
Znanost, tvrdi profesor Kurjak, ne može odgovoriti na pitanje kada počinje ljudski život. “Ako se pita bilo kojeg znanstvenika kada u tih 78 sati počinje život, nitko neće dati odgovor, jer to naprosto i nije znanstveno pitanje. To je metafizičko pitanje i na njega odgovor mogu zajedno dati religija, filozofija, etika, pravo, a nevolja je to što svatko ima svoje kriterije”. Kurjak kaže da je apsurd veći što već šezdesetak godina postoji perinatalna medicina, kojoj je i on dao veliki doprinos i brine se o zdravlju fetusa koji nema apsolutno nikakvo pravo.
Zakonske odredbe
Je li pobačaj ubojstvo, dilema je koja muči ne samo hrvatsko, već gotovo sva društva širom svijeta. “Pobačaj je prekid ljudskog života, i u to nema dvojbe. Kad sam bio šef klinike na Sv. Duhu morao sam ispunjavati zakonske odredbe koje i sada vrijede, da je pravo žene da bira koja je trudnoća željena, a koja nije, i da odlučuje o svom tijelu. Ali i tada sam znao, kao i sada, kako se ništa bitno ne bi promijenilo da se administrativno zabranio pobačaj. Mi se, ginekolozi, nadamo da je zauvijek prošlo vrijeme kada su i neki naši kolege radili pobačaje u čajnim kuhinjama, što je znalo završiti sepsom i smrću”, kaže dr. Kurjak i tvrdi kako bi u zemljama koje žele potpuno zabraniti prekid trudnoće bio zabilježen samo porast kriminalnih pobačaja.
“Upoznao sam u svom profesionalnom životu dvije vrste žena. Prve su one koje imaju neželjenu trudnoću i što god mi rekli, ili zakonski regulirali, te će žene naći način da prekinu trudnoću. Drugo su neplodne žene koje će učiniti sve da bi osjetile čari materinstva. I jedne i druge su snažno motivirane i društvo ne smije odlučivati o njihovom tijelu jer bi to bio početak fašizma”. Istovremeno, Kurjak predlaže da velike religije snagom svojih argumenata uvjere žene da ne rade pobačaj, ali da im istovremeno ne zabranjuju kontracepciju. “To je nevjerojatno loše, i mi, znanstvenici, smo vrlo zabrinuti zbog toga što neke velike religije zabranjuju kontracepciju”.
Za muftiju dr. Hasanovića oko pobačaja nema mnogo dileme. “Islam je tu vrlo jasan, i dozvoljen je pobačaj isključivo onda kad je ugrožen život majke. Svaka druga situacija nalaže da se dijete rodi, i islam je oko toga vrlo precizan. Kao muftija u Hrvatskoj, ne mogu to tumačiti drukčije u odnosu na zakonske odredbe koje tu vrijede. Drugo je pitanje tko će to i kako primjenjivati, što ćemo učiniti na prevenciji i odgajanju majki, ali mi ne možemo dati dozvolu da žena pobaci kada ona hoće “.
Bez konsenzusa
Pitam dr. Kurjaka kao znanstvenika i dr. Hasanovića kao visokog crkvenog dostojanstvenika, kako onda pomiriti te različite stavove, a obojica odgovaraju posve isto: važno je voditi dijalog i razgovarati o tim osjetljivim temama. “U ovom trenutku nitko ne očekuje konsenzus ni oko pobačaja ni oko drugih tema, ali važno je da u jednoj tolerantnoj atmosferi o svemu razgovaramo i iznosimo argumente”, kaže muftija Hasanović, koji je posebno zadovoljan zbog toga što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prihvatila pokroviteljstvo nad skupom. A da je na ovom skliskom području koje regulira pobačaj, ali i mnoge druge zahvate iz perinatalne medicine potrebna i tolerancija, ali i realnost, najbolji je primjer dr. Frank A. Chervenak, koji je predsjednik američkog udruženja bioetičara, katolik i vjernik. “U svom radu, međutim, zastupam sekularnu etiku pa se tako postavljam i prema ženama koje traže prekid trudnoće”.
Najdublja intima
Dobro je dok razgovaramo, kažu naši sugovornici, jer se jedino tako može doći do nekih odgovora. “Neka svatko hrabro na skupu u Zagrebu kaže ono što misli, a sigurno je samo to da je ljudska reprodukcija naša najdublja intima, ali i briga za opstojnost društva, ne samo na razini obitelji, naroda, države, nego i na globalnoj razini. Kroz ljudsku reprodukciju isprepleteni su medicina, religija, znanost, tehnologija, ali i pravo, politika, filozofija, moral. Naš je život daleko bogatiji nego što ga znanost može opisati, i to moraju uvažavati i velike religije”, objašnjava Kurjak.
Da se znanost uplela u “Božje poslove” pokazuje i brzi napredak perinatalne medicine u cijelom svijetu, bez obzira na religijske stavove oko toga.
Primjera je bezbroj, poput onoga da kod izvantjelesne oplodnje u čak 40 posto slučajeva dolazi do trudnoće i poroda, dok je to kod mladih parova tek 25 posto. Dr. Chervenak tvrdi da je etika kod svih zahvata koje pruža današnja tehnologija izuzetno bitna, pogotovo zato što uvijek vlada zabrinutost kod vjerskih zajednica da će znanost i medicina tražiti prevlast nad prirodom.
“Zamjera se nama, znanstvenicima, da tražimo premoć nad prirodom”, kaže poznati američki liječnik koji će na zagrebačkom skupu govoriti o osjetljivim temama genetske dijagnostike i kloniranja te o potrazi za “savršenim djetetom”.
Muftija Azis Hasanović kaže da je u posljednje vrijeme dosta različitih inicijativa da predstavnici vjerskih zajednica zajedno sjednu za stol.
“Devet zajedničkih izjava potpisali su svi predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a posljednja od njih je ‘Život je dar Božji’, koja tretira i pitanje pobačaja. Očitovali smo se i o eutanaziji, a imamo zajednički pristup da se trebamo oglasiti oko svih ovih tema prije nego što se donese politička i pravna odluka. Smatramo da je moralni sustav svih nebeskih religija u potpunosti isti, i kada je u pitanju život, zagovara ga na gotovo isti način. Zato me posebno veseli da će na ovom važnom skupu sudjelovati vrh Katoličke crkve, Pravoslavne i Židovske zajednice i mi, iz Islamske zajednice”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....