Od početka sljedeće godine počinjem raditi u Münchenu u izvanbolničkoj intenzivnoj njezi, a pridružit će mi se i kolegice iz moje dosadašnje bolnice. Imamo, 23 godine, pet godina radnog staža i dovoljno iskustva da ponudimo svoje znanje tamo gdje nas očito više trebaju i cijene”, kaže Ana, medicinska sestra donedavno zaposlena u jednoj velikoj zagrebačkoj kliničkoj bolnici i to u vrlo zahtjevnoj koronarnoj jedinici.
Bez edukacije i sigurnosti
Dodaje kako činjenica da će u Njemačkoj imati početnu plaću od 1700 do 2000 eura nije jedini razlog njezina odlaska.
“Uvjeti rada, podjela posla, nemogućnost edukacije, godinama rad na određeno vrijeme bez ikakve sigurnosti razlozi su što sam uvjerena da trebam otići baš sad dok me privatni život i obaveze ne vežu uz Zagreb”, kaže Iva. Ističe da je njezin budući poslodavac vrlo precizno rekao koliko će raditi - 14 smjena po 12 sati na što se odnosi osnovna plaća, a svaki prekovremeni sat dodatno se plaća. Nakon što položi ispit, za koji mjesec, plaća će joj se povećati. Prije odlaska s kolegicom je uspjela naći i smještaj tako da odmah nakon novogodišnje noći putuje u novi život.
Nedvojbeno, za neka zanimanja od ulaska Hrvatske u EU vrata za zapošljavanje širom su otvorena. “Traži se specijalist interne medicine za rad u austrijskoj bolnici. Godišnja je plaća od 81.000 do 95.000 eura. Viša medicinska sestra može se prijaviti za rad u privatnoj bolnici u Londonu, godišnja bruto plaća od 46.952 do 52.821 funti.”
Desetine oglasa objavljuje se svakodnevno na web stranici “Careers in white” koju je prije nekoliko godina pokrenula grupa rumunjskih liječnika ne bi li olakšala kolegama, ali i medicinskim sestrama pronalazak posla diljem svijeta, a poglavito u zemljama EU. I ne samo ta stranica, posao nude i brojne agencije među kojima su u Hrvatskoj najaktivnije poljska Paragona i španjolska MediCarrera koje organiziraju i kampove za besplatno učenje jezika. Uz liječnike najtraženije su medicinske sestre. Rezultat je da je u godinu dana iz Hrvatske otišlo više od sto pedeset liječnika, pedesetak medicinskih sestara s visokom stručnom spremom i više od 500-tinjak onih sa srednjom medicinskom školom.
Procjenjuje se da pravi egzodus još nije ni počeo jer nekoliko agencija gotovo svakodnevno šalje pozive mailom liječnicima i sestrama nudeći im zamamne plaće, besplatno učenje jezika zemlje u kojoj bi željeli raditi, jeftini smještaj... Na žalost, na odlazak se najčešće odlučuju mladi koji to ne smatraju privremenim rješenjem već namjeravaju ostati u Danskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji...
Njega i patronaža
Predsjednica Komore medicinskih sestara Dragica Šimunec kaže kako unatoč činjenici da se medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom u zemljama EU ne priznaje automatizmom njihov status, one u Njemačkoj ili Austriji mogu raditi kao njegovateljice i to najčešće u domovima umirovljenika i patronažnoj njezi bolesnika u njihovim kućama. Plaća im je od 1500 do 2000 eura, a ni smještaj im nije skup.
No, Šimunec kaže da je velik problem za Hrvatsku odlazak visokoobrazovanih medicinskih sestara kojih ima premalo. Godišnje, naime, diplomira njih stotinjak, a samo u ovoj godini otišlo ih je 50. S obzirom na to da je u Velikoj Britaniji završen postupak registracije sestara obrazovanih u Hrvatskoj, to će prihvatiti i ostale zemlje čime se bitno pojednostavljuje i ubrzava njihov put u bolnice diljem Europe.
Zna li se da primjerice samo Njemačka kontinuirano traži 200.000 medicinskih sestara jasno je da Hrvatska ima razloga za brigu. Neke informacije govore da emisari iz raznih njemačkih agencija obilaze čak i srednje medicinske škole u Hrvatskoj i djevojkama nude posao čim završe obrazovanje.
No, Šimunec vidi problem i u činjenici da visokoobrazovane medicinske sestre naprosto nisu prepoznate u sustavu zdravstva. Kaže kako primjerice glavna sestra klinike koja ima visoko obrazovanje (5 godina fakulteta) i brine o odjelu sa 300 kreveta, ima plaću 6000 kuna, a istodobno voditelj čistačica ima 9000 kuna. Treba li se onda čuditi da takva sestra odluči otići u Švedsku gdje joj je plaća oko 4000 eura neto.
Ne piše nam se dobro ni s liječnicima. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, do kraja studenog 825 liječnika zatražilo je međunarodnu licencu kako bi mogli otići raditi u inozemstvo. Istina, sigurno je da svi neće trbuhom za kruhom, ali dio će ipak odlučiti otići na bolje uvjete rada od onih koje nudi hrvatsko zdravstvo.
Procjene govore da je od ulaska Hrvatske u EU više od sto pedeset liječnika otišlo raditi u inozemstvo. Problem je i to što je sve više liječnika zainteresirano za rad u inozemstvu. Naime, prije godinu dana njih oko 25 posto razmišljalo je da napusti Hrvatsku, a onda je njihov broj povećan pa se prema procjenama više od polovice bolničkih liječnika raspituje o uvjetima rada u klinikama diljem EU.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo kaže kako je očito da se u sustavu hitno treba promijeniti puno toga da bi se zaustavio odlazak medicinskih djelatnika.
Najtraženiji specijalisti
Dodaje da najbolje ponude dobivaju specijalisti koji su deficitarni i u Hrvatskoj poput anesteziologa, radiologa, ortopeda, gastroenterologa... pa bi ovaj trend odlazaka mogao imati nesagledive posljedice na zdravlje hrvatskih građana.
Već i sad 30 posto liječnika u Hrvatskoj starije je od 60 godina što bi trebalo zabrinuti one koji vode sustav jer podaci govore da ih nedostaje više od 4000 ako bi se primijenila europska direktiva o 40-satnom radnom tjednu.
Istina, ministar zdravlja Siniša Varga obećava boljitak, no za sad je bolje puhati na hladno i oprezno prihvaćati obećanja - kako liječnici, tako i medicinske sestre a osobito oni koji njihove usluge trebaju.
Oglasi s web stranice Careers In White
Saudijska Arabija
- Kardiolog, 10 godina iskustva
- plaća 15.000 funti neto
- plaćeno osiguranje za liječničku grešku, plaćen opremljen stan, avionske karte
- 30 dana godišnjeg odmora
- 15 dana plaćeno dodatno za svaku odrađenu godinu
Švedska
- specijalist gerijatar
- plaća 5000 eura ( neto)
- stipendija za učenje jezika šest mjeseci 700 eura neto i 70 eura za dijete, uz besplatni smještaj, vrtić i prijevoz
Njemačka
- Fizijatar
- 48.000 eura godišnje (neto) osnovna plaća
Velika Britanija
(privatna bolnica)
- Viša medicinska sestra
- Od 46.952 do 52.821 funtu
godišnje (bruto)
Danska
- Specijalist radiolog
- 94.000 eura plaća za 37 sati rada tjedno
- 6 tjedana godišnjeg odmora
- besplatni tečaj danskog u Budimpešti
Austrija
- Specijalist interne medicine
- plaća 81.000 do 95.000 eura godišnje (14 plaća)
Velika Britanija
-Medicinske sestre do 5 godina staža
- Oko 22.000 do 25.000 funti osnovna plaća
Komentar Tanje Rudež:
Jedini je spas u beneficijama
Očekivano, naš ulazak u EU mnogim je hrvatskim visokoobrazovanim i kvalificiranim osobama otvorio mogućnost za posao, ako ne iz snova, onda barem pristojno plaćen. Iako će tek 2017. godine hrvatski građani dobiti otvoreno tržište rada u većini članica EU, odlazak liječnika i medicinskih sestara već je počeo.
U Hrvatskoj već manjka 4000 liječnika, a visokoobrazovanih sestara ionako je premalo. Od stotinjak, koliko ih je ove godine diplomiralo, već je otišlo 50. I suludo je razmišljati da ih možemo zadržati nekim administrativnim zabranama jer to nije uspjelo ni drugim zemljama. Ali, zato možemo učiti od onih koji bilježe uspješan povratak medicinskog osoblja poput Južnoafričke Republike.
- Tamo su izračunali da su tijekom 20 godina zbog odlaska medicinskog osoblja izgubili 1,41 milijardu dolara, a da je dobitak Velike Britanije kao glavnog odredišta bio 2,7 milijardi dolara. U jednom su trenutku tražili od Kanade, značajnog ‘uvoznika’ medicinara, da na neko vrijeme zaustave imigraciju iz Južne Afrike - rekla je sociologinja dr. Silva Mežnarić.
No, uslijed globalne krize, ali i beneficija koje su uvedene za medicinsko osoblje, dijelom i zbog potreba liječenja zaraženih HIV-om, od 2008. do 2013. godine u Južnu Afriku vratilo se oko 360.000 stručnjaka svih profila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....