APLIKACIJA 'CRVENO DUGME' Hrvatska policija predstavila novooružje za borbu protiv pedofila

Dugonajavljivana aplikacija "Crveno dugme" ​za on-line prijavu seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece konačno je ugledala svjetlo dana u virtualnom svijetu.

Zahvaljujući tom projektu koji je nastao kao dio IPA twinning projekta Europske unije pod nazivom ‘Jačanje kapaciteta u području suzbijanja seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece te pružanja pomoći ranjivim žrtvama kriminalitet’, MUP je postao bogatiji za 45 soba plus još 15 sa prilagođenim namještajem za razgovor s djecom diljem zemlje, za 30 forenzičnih računala za pretragu mobitela i računala te za 28 kompleta opreme za audiovizualno snimanje razgovora sa djecom.

Sa bilo kojeg stajališta, statistika je poražavajuća jer se pretpostavlja da je najmanje jedno od petero djece koja koriste internet primilo prijedlog ili zahtjev seksualne prirode, ali i da je između 25 i 35 posto djece putem interneta bilo izloženo seksualnim sadržajima.

- Hrvatska policija odlučila je svoje djelovanje više fokusirati prema identifikaciji žrtava. A od lipnja ove godine, Hrvatska je kao prva zemlja u regiji, spojena i na Interpolovu međunarodnu bazu podataka čija je svrha upravo identifikacija žrtava dječje dobi. Cilj nam je da se izbjegne sekundarna viktimizacija djece, odnosno kad dijete dođe prijaviti kazneno djelo da se njegov iskaz odmah tada, prvi put, snimi i da ga se više ne poziva na sud i dodatno nepotrebno viktimizira - pojasnio nam je Danko Salopek, policijski službenik Odjela maloljetničke delikvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije

Aplikaciju originalnog imena Red Button osmislili su u programskom i dizajnerskom smislu djelatnici djelatnici Službe za informatiku MUP-a i sama stranica zadovoljava visoke kriterije sigurnosti odnosno čuvanja podataka iz prijave.

Međutim, taj crveni poziv u pomoć ima radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8.30 do 15.30 sati, no bilo koje kazneno djelo, posebno zlostavljanja u bilo kojem obliku kao i neprimjeren sadržaj u digitalnom svijetu, izvan tog vremena žrtve nasilja mogu prijaviti kao i do sada na 192. Na upit koliko djelatnika je osposobljeno za rad na tome, Salopek je uskratio odgovor zbog stupnja tajnosti, ali kaže da je trenutno angažiran dovoljan broj službenika za maloljetničku delikvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji koji će, ovisno o potrebama, rasti ili se smanjivati.

- Ako je nekome hitno potrebna pomoć ili intervencija policije, neka ne šalje poruku putem aplikacije već odmah neka okrene telefon 192 ili neka obavijesti odraslu osobu u koju se ima povjerenja - naglasio je još Salopek dodajući kako je u prvih osam mjeseci ove godine, po novom Kaznenom zakonu, zabilježeno 11 kaznenih djela ‘mamljenja djece za zadovoljenje spolnih potreba’ tzv. Grooming a za što je zaprječena kazna do tri godine zatvora.

Uglavnom su zlostavljači osobe koje su poznate djetetu-žrtvi i dolaze iz kruga obitelj, prijateljia ali i oni koji su se sprijateljili ciljano preko noći za vrijeme druženja putem telefona, interneta, chatrooma, različitih igara. Osobi, pak, koja “samo“ prikuplja, daje ili prenosi podatke o osobi mlađoj od 15 godina radi počinjenja istog nedjela prijeti kazna do jedne godine zatvora.

U MUP-u su uvjereni kako će porasti broj prijava takvih (ne)djela na aplikaciji https://redbutton.mup.hr, no za to, kao i za sve drugo dok građani ne prepoznaju Red button kao jedan od oblika zaštite, treba proći neko vrijeme te uložiti dodatne napore u promociju i razne preventivne policijske aktivnosti.

Inače, prijaviti se može i u ime žrtve nasilja, a na kraju ispunjenog formulara stoji napomena da, ako su podaci neistiniti ili lažni, pomoć će biti uskraćena, a za svako zlonamjerno prijavljivanje prijeti i do jedne godine zatvora.

Svoj obol od lipnja 2009. godine MUP-u daje i Hrabri telefon s kojim su sklopili Memorandum o suradnji i kako prijavljivati nasilje nad djecom za koje se sazna. I upravo zadnje istraživanje udruge Hrabri telefon prije sklapanja suradnje sa MUP-om, iz 2008. godine pokazalo je frapantne podatke - svega 2,5 posto djece izjavilo je da je jedan od roditelja prisutan uvijek dok su na internetu, čak 59 posto navodi kako roditelji nemaju pristup njihovoj elektronskoj pošti, 31 posto je priznalo da im je osoba koju su upoznali na internetu poslala svoje slike bez odjeće, a čak 37 posto djece otišlo je samo na sastanak s osobom koju su upoznali na internetu.