U ponedjeljak najavljena promjena Zakona o kaznenom postupku, kako bi se ubrzali sudski postupci u postupcima za kaznena djela korupcije, a kako bi se dostigao rok od tri godine od podizanja optužnice do presude, jedan je od ciljeva Ministarstva pravosuđa za novu strategiju borbe protiv korupcije. Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda, kaže da se na Vrhovnom sudu smatra kako bi ZKP trebalo mijenjati ili u njega uvesti značajne promjene.
- Napravljene su neke izmjene koje umnogome omogućavaju otezanje postupka - kaže Sessa i dodaje kako treba dobro promisliti kako to ispraviti.
- Prava okrivljenika ne smiju se narušiti, a opet, postupke treba ubrzati - kaže Sessa, koji kazneni zakon ne bi mijenjao iz ovih razloga, ali bi promjeni ZKP-a prilazio nakon pažljive analize. Odvjetnik Anto Nobilo kaže da se stalno rade parcijalne promjene ZKP-a koje kompliciraju, a ne rješavaju problem. On smatra da nije problem u postojećim propisima, nego u činjenici da u DORH-u nema kvalitetnih stručnjaka pa zamjenici državnog odvjetnika u nedostatku boljeg rješenja zatrpavaju predmet dokazima i svjedocima.
- Ne može jedna optužnica, kao u slučaju Agrokor, imati 450 stranica; ako imaš dokaze za kazneno djelo, onda to napišeš kraće, na manjem broju stranica - govori Nobilo te ističe da DORH nije kriv što ne zapošljavaju financijske forenzičare, nego se ljudi koji nisu vični biznisu i financijskim operacijama snalaze u gomili dokumentacije.
- Kada bi DORH radio preciznije, kirurški, onda bi suđenje trajalo šest mjeseci do godinu dana, ali bi i suci morali biti posvećeni predmetu i zakazivati konstantne rasprave, a ne po dva dana mjesečno za neki predmet - smatra Nobilo.
Profesorica procesnog prava prof. Zlata Đurđević kaže da nije problem u Zakonu, nego u načinu na koji se on primjenjuje.
- Normativni optimizam nije nas napustio u posljednjih 15 godina i to je floskula koja se stalno ponavlja - kaže prof. Đurđević, kojoj postojeći propisi nisu ključni razlog neuspjeha borbe protiv korupcije.
- Zakonom iz 2008. nismo uveli procesnu disciplinu za sudove, a posljednja od osam novela koje su donesene išla je u smjeru odugovlačenja postupka - kaže prof. Đurđević. Dodaje da treba vidjeti provode li se mehanizmi procesne discipline, koriste li ih sudovi i poštuju.
Odvjetnica Jadranka Sloković kaže da problem sigurno nije u Zakonu, nego u načinu na koji se radi na predmetu, jer se često događa da se istrage rade toliko loše da se, ustvari, tijekom suđenja provode istrage potrebne da bi se ustanovila nečija krivnja.
- Promjena ZKP-a neće dovesti do toga da istraga bude bolje napravljena. Zakon nikoga ne priječi da dobro radi svoj posao, ni DORH ni suce - kaže Sloković.