ANALIZA SVJETSKE BANKE O REFORMAMA U HRVATSKOJ Hrvatska na plaćama može uštedjeti 6 milijardi kuna

ZAGREB - Premijer Tihomir Orešković u Saboru je predstavio proračun za ovu godinu, a njega će, rekao je, uskoro pratiti i reformske mjere. Dio njih, čini se, javnost je već čula. Premijer je svojim suradnicima, među ostalim, najavio sveobuhvatnu analiza poreznog sustava u drugoj polovici ove godine, "kao temelj za reformu prema jednostavnijem, pravednijem i stabilnom poreznom sustavu u 2017."

Ako analiza uslijedi u drugoj polovici ove godine, doduše, upitno je hoće li Vlada porezne izmjene stići uključiti u proračun za iduću godinu. Dok je premijer Orešković i dalje pomalo neodređen oko reformskog programa, a sugestije koje stižu iz koalicijskih stranaka dodatno zamagljuju smjer, Svjetska banka još je jednom vrlo jasno pobrojala prioritete hrvatske politike.

U nedavno objavljenom pregledu pod naslovom "Vraćanje makroekonomske stabilnosti, konkurentnost i uključivost" iznosi političke opcije za koje vjeruje da mogu pomoći u raspravi o reformskom procesu. Kada je riječ o javnim financijama, da bi se stabilizirao javni dug, smatra da je potrebna ušteda od 3,1 posto BDP-a, što iznosi nešto manje od deset milijardi kuna.

Prostor za povećanje prihoda i smanjenje rashoda analitičari Svjetske banke vide u brojnim područjima. U poreznom sustavu, pak, predlaže tri glavne izmjene: smanjenje poreznih izuzeća, uvođenje modernog poreza na nekretnine i bolju naplatu poreza. Procjenjuje da bi se na taj način mogli povećati prihodi za oko dva posto BDP-a (oko šest milijardi kuna). Brojne su analize već pokazale da PDV, kao i porezi na dohodak i dobit obiluju izuzećima i povlasticama, dok je njihova korist u mnogo slučajeva upitna.

"Dodatni fiskalni prostor može se stvoriti racionalizacijom mase plaća, subvencija, javne nabave, kao i poboljšanjem učinkovitosti i pravednosti socijalnog sutava", objašnjava Svjetska banka. Za plaće, primjerice, trenutačno se izdvaja 12 posto BDP-a, a u srednjom roku taj bi se izdatak mogao smanjiti za oko dva posto BDP-a (šest milijardi kuna).

Vladi ujedno preporučuje da poveća motiviranost za rad i smanji rigidnost na tržištu rada. Među ostalim, predlaže uvođenje jedinstvenog ugovora o radu kojim će se onemogućiti podjela tržišta rada na stalno i privremeno zaposlene, kao i ujednačavanja beneficija zaposlenih u privatnom i javnom sektoru, odnosno promjene u kolektivnom pregovaranju u javnom sektoru.

Usprkos reformskim naporima, poslovno okruženje i dalje obiluje institucionalnim slabostima pa Svjetska banka iznosi brojne preporuke kako poboljšati, primjerice, registraciju biznisa i rad sudstva. K tome, u uvjetima starenja stanovništva i smanjenja radne snage Vladu podsjeća da ubrza promjene u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.

Na koncu, kao posebno slaba točka hrvatskog sustava čini se javni menadžment. Kako bi se on poboljšao, u ovoj instituciji smatraju da je potrebna profesionalizacija javnih institucija kroz depolitizaciju imenovanja, uključujući javna poduzeća, racionalizaciju agencija i poduzeća, jačanje strateškog planiranja i širenje e-usluga. Riječ je uglavnom o dobro poznatim "reformskim mjerama" koje često navode i domaći političari, ali zasad uglavnom sve ostaje na papiru.