Poduzetnicima najzanimljiviji i najkonkretniji dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti - težak šest milijardi kuna i objavljen pod nazivom "Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo" - pokazuje kako su u Vladi zamislili najveći dio potpora i zajmova koji će izravno biti dostupni za privatni sektor do 2026. godine. Već je na prvi pogled jasno da će poslodavci biti nezadovoljni jer će tek manji dio biti bespovratne potpore.
Potpore će uglavnom biti usmjerene na ulaganja poduzetnika u modernizaciju tehnologije te digitalizaciju. Oko 1,2 milijarde kuna tako je namijenjeno malim i srednjim tvrtkama za ulaganja u tehnološke kapacitete, a k tome je za digitalizaciju tvrtki predviđeno još 287,5 milijuna kuna, što uključuje različite vaučere i potpore ulaganjima. Također, predviđaju se bespovratne potpore za startupe, u ukupnom iznosu od 141,7 milijuna kuna (za oko 140 startupa) te 40 milijuna kuna za ubrzanje rasta startupa (faza akceleracije).
Reforme i investicije
Na te potpore treba dodati 40 milijuna kuna za podizanje "upravljačkih kapaciteta" malih i srednjih poduzeća, budući da je ocijenjeno kako je upravljanje slabost domaćih kompanija, te komercijalizaciju inovacija u iznosu od 400 milijuna kuna. Za konkurentnost kreativnih i kulturnih industrija predviđeno je 250 milijuna bespovratnih kuna za prilagodbe novom regulatornom i zakonodavnom okviru jedinstvenog digitalnog tržišta.
Ispada da je, od šest milijardi kuna određenih za "otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo", u vidu izravnih bespovratnih potpora za poduzeća predviđeno 2,35 milijardi kuna.
Tome bi se moglo dodati da poduzetnici imaju i mogućnost apliciranja za posebnu vrstu investicijskih zajmova koji se dijelom pretvaraju u bespovratne potpore, što je inovacija na domaćem tržištu. Opcija pretvaranja dijela zajma u bespovratna sredstva vezana je uz ispunjenje određenih parametara koji će biti mjerljivi i jasno propisani. U pitanju su zajmovi za oporavak malih i srednjih poduzeća i poticanje zelene tranzicije u iznosu od 500 milijuna kuna, a za velika poduzeća je za to predviđeno 1,2 milijarde kuna. Nije jasno koliko bi od tog iznosa točno moglo završiti kao bespovratna potpora, ali očekivati je da će se kompanije truditi da to bude što više.
Ako bi se i ti investicijski zajmovi s uvjetnim bespovratnim dijelom prebacili u stavku "bespovratne potpore", ispada da je za takvo sufinanciranje privatnih investicija predviđeno ukupno 4,05 milijardi kuna ili 67 posto od šest milijardi kuna za "otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo". Ostatak novca su subvencije kamata, jamstva, instrumenti vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja te reforme i investicije unutar državnog aparata koji opslužuje privatni sektor. Te reforme i investicije zaslužuju pak poseban osvrt.
Digitalizacija
Primjerice, za digitalizaciju usluga državne i javne administracije prema privatnom sektoru, što je opisano kao stvaranje user-friendly digitalnog okruženja za poduzetnike, predviđeno je 45 milijuna kuna, a uglavnom se to odnosi na poboljšanja i proširenja START platforme koja je uvedena krajem 2019. Glavni je cilj, kaže se, povećanje broja korisnika, s obzirom na to da je, od ukupnog broja društava osnovanih u Hrvatskoj, dosad samo 10 posto osnovano putem START-a.
Također, budući da ima ograničen opseg usluga, jer trenutno podržava osnovni postupak registracije društva, uvest će mu se dodatne funkcionalnosti - primjerice podnošenje ključnih promjena u sudskom registru ili dobrovoljnu likvidaciju društva. Kako je objašnjeno u NPOO-u, ti se procesi trenutno i dalje "temelje na papirnatim procesima koji su fragmentirani". Da bi to sve funkcioniralo kako treba, najavljuju da će povezati i integrirati sve registre i baze podataka, posebno Registar Trgovačkog suda sa sustavom START. Još 43 milijuna kuna predviđeno je za "nastavak administrativnog i fiskalnog rasterećenja te bolje regulatorno okruženje". Što to sve podrazumijeva, malo je teže pohvatati, ali svodi se na tehničku pomoć konzultanata za različite mjere i akcijske planove od digitalizacije administrativnih postupaka do umanjenja parafiskalnih i neporeznih davanja. Predviđa se i stvaranje uvjeta za "bolju komunikaciju s poslovnim sektorom tijekom izrade propisa", kao i digitalizaciju procjene ekonomskih učinaka na mala i srednja poduzeća.
Valja dodati da je za analizu poreznih poticaja za istraživanje i razvoj predviđeno 2,25 milijuna kuna, za pripremu i provedbu plana za poticanje inovacija šest milijuna kuna, a za pripremu strateških dokumenata za digitalnu transformaciju gospodarstva i umjetnu inteligenciju tri milijuna kuna. Još 50 milijuna kuna je za financiranje digitalnih centara za inovacije.
Inače, u NPOO-u je pod pojmom "gospodarstvo" predviđeno ukupno 26 milijardi kuna, a "otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo" je samo fragment. Ostatak od 20 milijardi kuna je za razne javne projekte, od energetske tranzicije, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom preko prometa do "unapređenja korištenja prirodnih resursa i jačanja lanca opskrbe hranom", dok su bespovratne potpore još predviđene za turizam.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....