ANALIZA Kako je Karamarko izgubio ogromnu prednost: 'Ljude zanima kako će živjeti u sljedeće četiri godine, a HDZ samo šuti...'

Ovo je namještena anketa u korist vladajućih koji, pretpostavljam, uskoro planiraju objaviti datum izbora. Ovakvom anketom žele poručiti biračima da im dobro ide. Naše ankete pokazuju sasvim drugo stanje. Po njima HDZ ima podršku birača od 35 posto - reakcija je jednog od bliskih suradnika predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka na rezultate posljednjeg istraživanja rejtinga političikih stranaka što ih provodi agencija Ipsos puls. Po zadnjem Crobarometru SDP-ova koalicija je pretekla HDZ-ovu, dok je SDP smanjio HDZ-ovu prednost na svega tri posto. Po mjerenjima raspoloženja birača u vremenu od 1. do 15. lipnja, Kukuriku koaliciju podržava 30,5 posto birača, a Domoljubnu koaliciju njih 29,8 posto. HDZ je i dalje najjača stranka s potporom od 27,5 posto birača, ali je podrška SDP-u narasla na 24,2 posto.

Pad Živog zida

Desni blok je i dalje prilično stabilan, a lijevi predvođen SDP-om birače dobiva iz redova onih koji su još donedavno bili orjentirani prema Živom zidu ili ORaH-u. Ove stranke, naime, gube potporu pa je Živi zid tako pao na podršku 7,1 posto birača, a ORaH na njih 5,1. Značajniju ulogu na političkoj sceni za sada još imaju Most koji bilježi podršku od 3,3 posto birača, te stranka Milana Bandića od 3,1 posto. Sve ostale stranke zajedno imaju potporu od 9,1 posto birača, a neodlučnih je 11,1 posto.

Od samih rezultata bitniji su trendovi, a oni govore da lijevom bloku ide bolje. U zadnjih nekoliko mjeseci kao koalicija su se izjednačili u podršci birača, a bili su u minusu od čak deset posto. Što se odnosa SDP-a i HDZ-a pojedinačno tiče, i tu lijeva stranka ima razloga za zadovoljstvo jer se približila Karamarkovoj stranci na 3 posto razlike, a još prije tri mjeseca ona je iznosila i 12 posto.

Predsjednik HDZ-a Karamarko zadnju anketu nije želio komentirati navodeći da su njemu izbori jedina vjerodostojna anketa.

I politički analitičar Davor Gjenero kaže da istraživanja javnog mnijenja treba uzimati s rezervom jer je “po njima Ivo Josipović predsjednik Republike”. No, navodi da ona pokazuju trendove, ali smatra da oni nisu tako dramatični po HDZ i njihovu koaliciju.

- Ovo zadnje istraživanje je dobro oruđe vladajućoj koaliciji i oni će ga sigurno koristiti u kampanji - kaže Gjenero.

Društvena napetost

Analizirajući trend koji se pokazuje, kaže da je SDP iskoristio otvaranje društvene napetosti kako bi mobilizirao svoje biračko tijelo kojemu se nije svidjela HDZ-ova retorika na rubu građanskog rata.

- Posljedica može biti povratak vladajuće koalicije u politiku i stvaranje situacije u kojoj mogu konkurirati HDZ-u - kaže Gjenero, ali napominje da treba imati na umu da SDP još nije definirao svoju koaliciju.

- Zaključak koji se može izvesti odnosi se na trend, a on pokazuje da tri mjeseca SDP ima uzlazni, a HDZ stagnaciju. HDZ je pao za 4 posto što je više od statističke greške, a SDP porastao za 6 posto što također prelazi statističku grešku - kaže komunikacijski stručnjak Krešimir Macan. Razlog je, kaže Macan, što SDP konsolidira birače, vraća one koji su išli ORaH-u i Živom zidu, ali i dobiva neodlučne koji smatraju da Vlada ide u dobrom pravcu.

- Bitni su trendovi te da padaju negativne ocjene rada Vlade i to za 11% od početka godine. Ljudi vide da se Vlada trudi i da se nešto događa, a to se honorira - kaže Macan. Nastavlja kako SDP ima komunikacijsku strategiju koje se strogo drži govoreći o uspjesima, dok HDZ ima jedini pristup polarizacije desnice. No, ne može skupiti nove birače, nego samo posijati strah. U tom kontekstu se, kaže Macan, govori o pritisku na medije, i strahuje od povratka na teme iz devedesetih.

- Ljude zanima kako će živjeti iduće četiri godine. A HDZ o tome uopće ne priča - kaže Macan. Smatra da je Karamarka koštao i Josip Manolić, i to zbog pritisaka koje je radio prema medijima i jer je pokušao sakriti priču, što je kod građana stvorilo dojam da tu ima nešto s čime Karamarko nije zadovoljan.