Političke prilike ne igraju veliku ulogu kupcima državnog duga jer su na razini Europe navikli i na veće rizike, objašnjavaju analitičari, a u prognoze su već ukalkulirali očekivani izlazak iz deficita
Prinosi koje ulagači na sekundarnom tržištu traže na hrvatske državne obveznice trenutačno se kreću na razini od 3,03 posto, dok su prije mjesec dana iznosili oko 2,7 posto.
Iz toga bi se moglo zaključiti da su se kriza s Agrokorom i destabiliziranje političke scene nakon odlaska Mosta iz Vlade ipak blago odrazili na povjerenje ulagača.
Rast prinosa
No, kada se gleda cijena koju ulagači plaćaju da bi se osigurali od mogućeg bankrota, izražena kroz tzv. CDS spreadove, moglo bi se reći da oni Hrvatsku danas ipak percipiraju manje rizičnom nego prije. CDS-ovi su trenutačno na razini od 165 baznih poena, što znači da investitori traže samo 1,65 postotnih bodova veći prinos nego na usporedivi njemački dug. U listopadu, kada je krenuo trend smanjivanja nakon formiranje nove Vlade, CDS-ovi su iznosili gotovo 240 poena, a u lipnju prošle godine, na vrhuncu političke krize, kretali su se oko 280 baznih poena.
Prema mišljenju Hrvoja Stojića, analitičara Addiko banke, razlog za to što su prinosi na hrvatske obveznice blago rasli treba tražiti u činjenici da je, s početkom rasta kamatnih stopa u SAD-u, uslijedio generalni rast dugoročnih prinosa u svijetu. S druge strane, on smatra da su ulagači već “ukalkulirati” pozitivne ekonomske pokazatelje, poput očekivanog izlaska iz Procedure prekomjernog deficita.
Istodobno kriza s Agrokorom, čini se, zasad ne zabrinjava kupce državnog duga. Kako na kretanje cijene obveznica i premije rizika utječe politička nestabilnost?
Oscilacija tečaja
- Mislim da političke prilike u Hrvatskoj u tome ne igraju neku ulogu. Na razini Europe ulagači su se navikli na mnogo veće rizike - kaže Stojić.
Jedan od njih svakako su bili izbori u Francuskoj, a kako su završili onako kako su to ulagači priželjkivali, općenito su pali CDS-ovi, pa i oni za Hrvatsku. U posljednjoj Financijskoj stabilnosti HNB upozorava i na mogućnost “crnog scenarija” koji uključuje i nekontrolirano restrukturiranje Agrokora, a on bi, među ostalim, vodio rastu kamatnih stopa i većim oscilacijama tečaja.
Međutim, sam HNB ističe da je takav scenarij malo vjerojatan, a na tezi da Agrokor neće imati negativan učinak na ekonomiju ustrajava i investitor Nenad Bakić. Na svom blogu podsjeća kako se on odmah na početku, “tada jedini”, suprotstavio dominantnoj tezi da je riječ o “sistemskoj krizi za Hrvatsku”.
Preporuke EK
“Rizik jest bio sistemski, ali je previše racionalnih aktera da bi eksplodirao. Na sličan način kao što je bilo koji požar ‘sistemski rizik’, ali ne i ‘sistemska kriza’”, piše Bakić i navodi kako je rekao da će gospodarstvo nastaviti rasti i da će Hrvatska uskoro dobiti i bolji kreditni rejting.
- Kako nas, prema najavama, čeka sjajna turistička godina, a unatoč Agrokoru, promet u maloprodaji snažno je rastao u ožujku, i dalje ustrajem na tim prognozama - navodi optimistični Bakić. Kakav će biti ishod priče s Agrokorom, kako i njene reperkusije na ukupnu ekonomiju, naravno, nitko ne može sa sigurnošću znati, ali ono što Hrvatskoj sigurno ide u prilog jest osjetno poboljšanje fiskalne pozicije, odnosno smanjenje proračunskog deficita i javnog duga. Samim time smanjila se mogućnost da zemlja neće biti u stanju vraćati svoje dugove.
Početkom idućeg tjedna, naveo je premijer Andrej Plenković, mogu se očekivati dobre preporuke Europske komisije u pogledu izlaska iz Procedure prekomjernog deficita, nakon što je u prošloj godini ostvaren rekordno nizak proračunski deficit i potvrđen trend smanjenja javnog duga.
- Ovo što slijedi jest potvrda izvrsnih gospodarskih trendova koje imamo - istaknuo je Plenković, a oni se očituju u kontinuiranom rastu BDP-a, značajnom rastu zaposlenosti i padu nezaposlenosti te rastu industrijske proizvodnje, izvoza i potrošnje. Porezna reforma daje svoje efekte, pohvalio je premijer poteze svog tima u Vladi.
U svakom slučaju, kada bi ministar financija danas krenuo izdati obveznice na međunarodnom tržištu, analitičari procjenjuju da bi rezultati bili slični: prinos bi bio oko 3,1 do 3,2 posto.