PRAVNI KORACI

ANALIZA JUTARNJEG Deset najvažnijih pitanja i odgovora koje moraju znati dužnici u francima

Odvjetnik Vlaho Hrdalo, zastupnik više desetaka dužnika, dao je projekciju mogućih pravnih koraka za sve dužnike
 Goran Mehkek / CROPIX

Koje još pravne korake može poduzeti Udruga Franak te dužnici u švicarskim francima kao pojedinci nakon ovotjedne presude Vrhovnog suda o slučaju franak? Vrhovni je sud, podsjetimo, odbio revizije izjavljene protiv presude Visokoga trgovačkog suda iz lipnja 2014. i time je ta pravomoćna presuda ostala na snazi. Prema presudi Visokoga trgovačkog suda, valutna klauzula koja je vrtoglavo povećala glavnicu dužnika u švicarskim francima zakonita je, a promjenjiva kamata koju su banke nakon sklapanja ugovora o kreditiranju samovoljno određivale - protuzakonita.

Projekciju mogućih daljnjih pravnih koraka kako Udruge Franak, tako i pojedinaca dužnika dao nam je odvjetnik Vlaho Hrdalo koji zastupa više desetaka dužnika u švicarcima.

1. Kakvo je značenje ove presude za dužnike i banke?

Ona predstavlja gašenje nade za obje strane u sporu: za dužnike je to kraj nade da će valutna klauzula iz ugovora o kreditima biti ukinuta, a za banke da će uspjeti proći tako da ništa ne plate.

2. Mogu li stranke u sporu - Udruga Franak i osam tuženih banaka - podići ustavnu tužbu protiv presude Vrhovnog suda RH?

Mogu i ako se na to odluče, ustavnu tužbu moraju podići u roku od 30 dana od donošenja presude Vrhovnog suda. Vrlo je vjerojatno da će tužbu Ustavnom sudu podići odvjetnik Udruge Franak, a nije isključeno će to učiniti i banke. Ustavni sud tužbe može odbaciti, a može neku od njih i prihvatiti. Ako Ustavni sud odluči prihvatiti ustavnu tužbu, ukinut će ovotjednu odluku Vrhovnog suda, obrazložiti u čemu je Vrhovni sud pogriješio i dati smjer u kojem može ići ponovni postupak u slučaju franak.

3. Mogu li Udruga Franak ili dužnici pojedinačno kazneno prijaviti banke ohrabreni konstatacijom iz presude Vrhovnog suda prema kojoj varijabilna kamata spada u “nepoštene ugovorne odredbe”?

Sklapanje nepoštenih ugovornih odredbi ne znači automatski da postoji i kazneno djelo. Nezahvalne su procjene postoji li tu osnova za kaznene prijave.

4. Može li se Udruga Franak nakon što iscrpi pravni put u Hrvatskoj obratiti Europskom sudu za ljudska prava?

Teorijski može, ali samo ako se ocijeni da je povrijeđeno neko od prava zajamčenih Konvencijom o ljudskim pravima. To je moguće tek ako Ustavni sud odbije moguću ustavnu tužbu na presudu Vrhovnog suda. Riječ je, međutim, o daljoj budućnosti.

5. Što kreditni dužnici u švicarcima nakon ove presude Vrhovnog suda mogu učiniti kako bi im banke vratile preplaćene kamate?

Mogu ići na podizanje pojedinačnih tužbi pred općinskim sudovima u kojima će od banaka tražiti povrat razlike između ugovorene i promjenjive kamate koje su im banke jednostrano odredile tijekom otplate. To može prouzročiti zatrpavanje općinskih sudova velikim brojem tužbi. Međutim, oni koji to namjeravaju učiniti neka podignu tužbe što prije kako im zastara ne bi ‘pojela’ povrat preplaćene kamate.

6. S obzirom na to da hrvatski sudovi nemaju ujednačenu sudsku praksu kad su u pitanju sporovi koje pokreću zaduženi u švicarcima, što mogu očekivati oni koji novac za preplaćene kamate pokušaju dobiti pojedinačnim sudskim tužbama?

Vrhovni je sud u ovoj presudi propustio obaviti ulogu ujednačavanja sudske prakse i nižim sudovima poslati jasnu uputu kako postupati u tim pojedinačnim tužbama dužnika vezanima uz promjenjivu kamatu. Vrhovni je sud, međutim, u presudi indirektno otvorio vrata zauzimanju pravnog stajališta u sporovima vezanima uz povrat novca zbog promjenjive kamate kad se pozvao na europsku Direktivu 93/13/EEZ. U toj Direktivi stoji da se svaka jednostrana promjena kamate može odnositi samo na ugovore sklopljene na neodređeno vrijeme. Svi kreditni ugovori, kao što je poznato, sklopljeni su na određeno vrijeme.

7. Na što nakon presude Vrhovnog suda može računati primjerice dužnik koji je podigao kredit u iznosu od 100.000 CHF?

Dužniku koji je zbog promjenjive kamate preplatio 9200 CHF, taj je iznos banka dužna platiti zajedno sa zateznim kamatama. No, iznos se utvrđuje od slučaja do slučaja.

8. Kad je riječ o obeštećenju zbog preplaćene kamate, postoji li razlika između onih koji su već otplatili kredit u švicarcima i onih koja ga još otplaćuju?

Pravno gledano nema razlike - i jedni i drugi imaju pravo na obeštećenje. Kod onih koji su otplatili kredite treba utvrditi koliko su zbog promjenjive kamate oštećeni do trenutka zatvaranja kredita. Pri tome, naravno, treba voditi računa o nastupanju zastare.

9. Koliki je zastarni rok za podizanje individualnih tužbi za povrat preplaćene kamate i od kada taj rok počinje teći?

Banke tvrde da je rok zastare tri godine od uplate rate kredite, a mi tvrdimo da je to pet godina. Problem je što je Vrhovni sud u ovoj presudi također propustio dati očitovanje o tome je li došlo do prekida zastare u razdoblju trajanja sudskog postupka u slučaju franak.

10. Može li država nakon presude Vrhovnog suda donijeti neki propis kojim bi obvezala banke da dužnicima u švicarcima vrate preplaćenu kamatu i time spriječila da se ti ljudi još godinama vuku po sudu?

Država može sve. Banke su moćan čimbenik i važan akter, ali država često nije svjesna svoje moći. Može se donijeti poseban zakon koji bi regulirao provedbu ove odluke, ali načelno sam uvijek za pregovore između ministarstva, banaka i Udruge franak na čiji tijek će se presuda Vrhovnog suda sigurno odraziti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:17