ZAGREB - Od 3,6 milijuna stanovnika starijih od 15 godina u Hrvatskoj je zaposleno njih 41,4 posto, nezaposlenih je 8 posto, dok je najveći udio neaktivnih osoba i iznosi 50,5 posto, pokazuju podaci iz Popisa stanovništva provedenog 2011. godine, koje je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Prema riječima ravnatelja DZS-a Marka Krištofa, danas objavljenim podacima završen je tehnički dio obrade podataka prikupljenih Popisom stanovništva, do kraja godine sve će popisnice biti arhivirane i na raspolaganju za stručne analize.
Prema tim podacima, Hrvatska ima ukupno 4.284.889 stanovnika, od čega 3.632.461 osoba ulazi u kategoriju radno sposobnog stanovništva starijeg od 15 godina.
Krištof je pritom pojasnio da se promjenom međunarodne metodologije u Popisu iz 2011. godine ekonomska aktivnost promatra samo u referentnom tjednu (od 25. do 31. ožujka), dok se u prethodnom popisu bilježila pretežita aktivnost tijekom prethodne godine, zbog čega ti podaci nisu usporedivi.
Od ukupnog broja stanovnika stariji od 15 godine zaposlenih, odnosno osoba koje su u tom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaću u novcu ili naturi, bilo je 1.503.867, što čini udio od 41,4 posto.
Nezaposlenim se osobama pak smatraju oni koji tada nisu obavljali nikakav posao, ali su četiri tjedna unazad aktivno tražili posao te bi u iduća dva tjedna započeli ponuđeni posao, a njih je ukupno 292.282 ili 8 posto.
Najviše je, 1.834.014 ili 50,5 posto njih bilo neaktivno, a ponajprije je riječ o umirovljenicima (58 posto), učenicima i studentima (18 posto), osobama koje se bave obvezama u kućanstvu (12 posto) te ostalim neaktivnim osobama (12 posto), za koje je Krištof kazao da ih se može nazvati obeshrabrenim radnicima.
Promatrano po županijama, najveći udio aktivnog stanovništva imaju Grad Zagreb (54,3 posto), Zagrebačka i Istarska županija (52,8 i 52,6 posto), a najmanji Ličko-senjska županija (40 posto).
Najveću stopu zaposlenosti (udio zaposlenih u aktivnom stanovništvu) također imaju Grad Zagreb (47,8 posto) te Istarska i Zagrebačka županija (46 i 45,8 posto), dok je najniža zaposlenost Popisom zabilježena u Brodsko-posavskoj županiji i iznosi 31,8 posto, te u Vukovarsko-srijemskoj 32,8 posto.
Shodno tome, Brodsko-posavska županija ima i najvišu stopu nezaposlenosti, od 26,9 posto, a slijede još dvije slavonske županije - Vukovarsko-srijemska (25,1 posto) i Osječko-baranjska (21,7 posto), dok je najniža stopa u Gradu Zagrebu i iznosi 11,9 posto.
Među gradovima, najvišu stopu zaposlenosti imaju Klanjec, od 56,6 posto, Buzet 53,1 posto, te Zaprešić od 50,7 posto, a tek nešto manje od 50 posto iznosi stopa zaposlenosti u Svetoj Nedelji, Umagu i Kastvu.
Nasuprot tome, najviša je nezaposlenost u Obrovcu i iznosi 33,1 posto, a slijede Beli Manastir i Imotski s po 30,5 posto. Gotovo 30 posto iznosi stopa nezaposlenosti i u Novoj Gradišci, Kninu i Hrvatskoj Kostajnici.
Najniža je nezaposlenost pak u gradovima Čabar (7,4 posto), Krk (8,1 posto), Buzet (8,3 posto), Klanjec (8,7 posto) i Cres (9,7 posto), a među deset gradova s najmanje nezaposlenih su i Pazin, Novigrad, Hvar, Gospić i Krapina.
Popis stanovništva obuhvaća i podatke o glavnim izvorima sredstava za život, pri čemu je Krištof podsjetio da su na to pitanje građani mogli navesti po dva izvora prihoda.
Prema tim podacima, oko trećine stanovnika u Hrvatskoj, odnosno njih 1.397.825 ili 32,6 posto, živi od prihoda od stalnog rada, a njih više milijun ili 25,6 posto živi od starosnih i ostalih mirovina.
Građana kojima su socijalne naknade glavni izvor prihoda za život je 178.860 ili 4,2 posto, dok je onih koji uglavnom žive od povremenog rada 103.913 ili 2,4 posto.
Bez prihoda je pak u trenutku Popisa bilo 32,2 posto građana ili njih 1.377.746, no gotovo polovicu tog broja čine djeca, a 40 posto su neaktivni građani.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....