TEŽAK ŽIVOT

ALARMANTNI PODACI OTKRIVAJU POSLJEDICE VELIKE RECESIJE Socijalnu pomoć prima svaki peti žitelj Knina

U posljednjih godinu dana broj primatelja je smanjen, no ponajviše zbog strožih uvjeta
 Srećko Niketić / CROPIX

Tijekom 2014. godine broj primatelja socijalne pomoći, koji je od početka krize konstantno rastao, pao je za više od deset posto, a najveći je pad zabilježen u - Obrovcu, Gračacu i Kninu.

Razlog takvog pada nije gospodarski oporavak, otvaranje novih radnih mjesta i pad udjela siromašnih, nego revizija Ministarstva socijalne politike kojom je pročešljan svaki primatelj socijalne pomoći. Svi koji nisu odgovarali rigoroznim kriterijima, ostali su bez naknade.

- Propisani iznosi i cenzusi su vrlo rigorozni, ali mi smo ovdje da provodimo zakon. Provjerom smo ustanovili da je dio primatelja u ‘rubnom’ području i da ne ispunjava uvjete - kaže Vesna Burčul, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zadar pod koji spadaju i podružnice Obrovac i Gračac.

U Obrovcu je, prema podacima iz godišnjih izvješća Ministarstva, broj primatelja socijalne pomoći u samo godinu dana pao za 75 posto, a u Gračacu za 61 posto!

Ništa osim nekretnine

Pretkrizne 2008. godine socijalnu je pomoć u Hrvatskoj primalo nešto više od 92.000 ljudi, da bi taj broj do 2013. narastao za petinu, na više od 113.000. S početkom 2014. godine na snagu je stupio novi Zakon o socijalnoj skrbi koji je, među ostalim, promijenio ime socijalne pomoći iz dotadašnje pomoći za uzdržavanje u zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN). Zbog promjene imena svaki je primatelj trebao biti “preveden”, odnosno dobiti novo rješenje o ispunjavanju uvjeta za primanje ZMN-a. Istodobno je sustav socijalne skrbi informatiziran i spojen s drugim sustavima te je provjera imovine primatelja znatno olakšana.

Prema zakonu, primatelj socijalne pomoći ne smije posjedovati ništa osim nekretnine u kojoj boravi da bi primao ZMN, koji za samca iznosi 800 kuna, za drugog odraslog člana u kućanstvu 480 kuna, a za djecu 320 kuna.

Novac u bankama

Ima li bilo kakav prihod (čak i od sezonskog rada), ušteđevinu ili imovinu, ukida mu se pravo na socijalnu pomoć. Revizijom je u državi bez naknade lani ostao svaki deseti primatelj, njih oko 12.000.

- Provjerom smo ustanovili da dio primatelja ima otvorene račune u bankama te smo tražili da nam dostave stanje. Neki su na računima imali novac. Radilo se o različitim iznosima, ali mi moramo provoditi zakon koji onemogućava osobu da prima socijalnu pomoć sve dok ne potroši sav vlastiti novac - objašnjava ravnateljica te dodaje kako joj se ipak čini da su brojke Ministarstva pretjerane. Za neke je otkriveno da posjeduju zemlju ili neke druge nekretnine.

- To je ruralni kraj i mnogi imaju neku zemlju. Predlagali smo im da stavimo zabilježbu na tu imovinu te da nastave primati pomoć, no mnogi nisu pristali - kaže. Objašnjava kako se radi o ratom opustošenim područjima u teškom ekonomskom stanju, pa je i država prema povratnicima iskazivala veću socijalnu osjetljivost. Slična je situacija i u Kninu u kojem je broj primatelja socijalne pomoći pao za trećinu, a još uvijek gotovo svaki peti stanovnik živi od socijalne pomoći.

Prema podacima Ministarstva, posljednjega dana 2014. socijalnu pomoć u tom gradu primalo je čak 18 posto stanovništva, što je najviši udio u Hrvatskoj: na drugome mjestu nalazi se Topusko s gotovo dvostruko nižim udjelom (10 posto), a na razini države socijalnu pomoć prima 2,4 posto stanovnika. Godinu dana ranije, zadnjega dana 2013., socijalnu je pomoć primalo čak 26 posto Kninjana.

- ZMN namijenjena je doista onima koji nemaju ništa. Znamo da je došlo do ukidanja prava za dio naših sugrađana, u najvećem broju slučajeva zato što je ustanovljeno da imaju štednju. Kad potroše ta sredstva, moći će ponovno podnijeti zahtjev. Za jedan dio primatelja ustanovili smo da imaju djecu koja su po zakonu dužna o njima brinuti te smo ih kontaktirali i podsjetili na dužnosti - kaže Josipa Buzdovačić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Knin.

Posljedice rata

Vjerojatno upravo zbog velikog broja stanovnika Knina koji žive od socijalne pomoći, Šibensko-kninska županija na vrhu je ljestvice po udjelu stanovništva koje prima ZMN - u toj je županiji takvih točno devet puta više nego u Istarskoj županiji koja je na začelju ljestvice. I ovaj podatak ukazuje na goleme regionalne razlike u razmjerno maloj državi kakva je Hrvatska. Najlošije stoje ratom opustošene županije, dok najmanje pomoći primaju stanovnici priobalja te Zagreba i županija u njegovoj neposrednoj blizini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 08:37