ALARMANTAN NALAZ 'Hrvatska liječnička komora radi protuzakonito, dat ćemo ih na sud!'

Nakon prošlogodišnjeg upravnog nadzora Ministarstva zdravstva nad radom Hrvatske liječničke komore (HLK) još se vuku poprilični “repovi”.

Naime, povjerenstvo Ministarstva zdravstva utvrdilo je da Statut, Kodeks medicinske etike i deontologije, Pravilnik o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalni rad, Pravilnik o javnim knjigama, Pravilnik o disciplinskom postupku, kao i način priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nisu u suglasju sa zakonima, i to prije svega Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o liječništvu, Zakonom o općem upravnom postupku... Rezultat je 20 predloženih mjera koje HLK mora primijeniti da bi radio zakonito.

Na više od 20 stranica povjerenstvo je vrlo iscrpno navelo probleme koji proizlaze iz zakonske neusklađenosti pojedinih akata HLK-a pa je za dio već prošao rok usklađivanja.

Među brojnim protuzakonitostima upozorava se, primjerice, na činjenicu da “protivno općim, pravnim načelima predsjednik Komore odlučuje u donošenju prvostupanjske i drugostupanjske odluke”.

Brišu liječnike

Povjerenstvo navodi i primjer prema kojem je rješenjem predsjednika Komore jedan liječnik brisan iz imenika liječnika, a žalbu je mogao podnijeti Izvršnom odboru HLK-a na čijem je čelu opet predsjednik Komore!? Ministarstvo smatra da zbog toga nije osigurana nepristranost drugostupanjskog postupka.

Jedan od najproblematičnijih komorskih akata je Etički kodeks u kojem se liječnički prekršaji ne odnose samo na ono što kao razlog prekršaja predviđa Zakon o liječništvu, kao što je, primjerice, pregled pacijenata, dijagnostika, liječenje, rehabilitacija, sprečavanje bolesti, presađivanje organa... već se predviđa odgovornost i kad “liječnik preuzme dužnost na kojoj nije izravno uključen u skrb o pacijentima”.

Premda nisu prekršili ništa od onoga što navodi zakon, disciplinski postupci pokrenuti su prema dijelu ravnatelja bolnica jer lani nisu potpisali anekse ugovora sa specijalizantima kojima bi ih oslobodili obveze rada nakon završene specijalizacije. Povjerenstvo kaže u svom zaključku da se liječnicima može “suditi” samo ako su pogriješili u obavljanju svog zvanja te da HLK nema nadležnost nad radom ravnatelja.

Predsjednica komorskog povjerenstva za etiku Lada Zibar pak kaže da je pojam etike širi, što znači da se to “ne mora odnositi samo na odnos prema pacijentu već i prema kolegama”. S druge strane, povjerenstvo traži da se u Kodeksu mora precizno propisati “nedopušteno ponašanje”.

“Bez nedvosmislene pravne norme pokretanje i vođenje postupka temeljem proizvoljnog tumačenja etičnosti za djelo koje kao takvo nije određeno propisom zapravo je bitna povreda postupka”, tvrdi povjerenstvo Ministarstva.

Nemaju ovlasti

Naime, po tom obrascu na sud časti pozvan je idućeg mjeseca, primjerice, i ministar Milan Kujundžić zato što je kao političar tijekom izborne kampanje izrazio svoje mišljenje o radu, odnosno neradu liječnika!?

Zbog spomenutog Kodeksa i Pravilnik o disciplinskom postupku bio je predmet upravnog nadzora jer se zbog Kodeksa proširila disciplinska odgovornost ne samo zbog propusta u obavljanju svog zvanja nego i na slučaj kad liječnik obavlja ravnateljsku dužnost. Povjerenstvo ističe da prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti poslovi ravnatelja zdravstvene ustanove nisu poslovi liječničkog zvanja. Uostalom, ravnatelji mogu biti i ekonomisti ili pravnici koje HLK ne može “pozvati na red”.

Naime, ravnatelje biraju i imenuju upravna vijeća bolnica koja su pak za svoj rad odgovorna ministru, odnosno vlasniku ustanove, a ne Komori koja nema ovlasti za pokretanje disciplinskog postupka za ono što liječnik učini ili ne učini na poziciji ravnatelja.

Povjerenstvo naglašava da Pravilnik traži navođenje razloga za disciplinski postupak, a jedan od obveznih podataka je “tijek pružanja zdravstvene usluge koja je prethodila događaju zbog kojeg se podnosi zahtjev”. Iz toga proizlazi da se Kodeks ne bi mogao primijeniti na liječnika za posao koji radi izvan liječničke profesije i zvanja. Drugim riječima, ni liječnik političar, ni liječnik ravnatelj ne može biti odgovoran HLK-u za svoje postupke koji se ne odnose na njegov liječnički rad.

Za većinu od dvadesetak propusta u spomenutih šest akata HLK-a Ministarstvo zdravstva tražilo je da se promijene odmah ili u roku mjesec dana do 6 mjeseci.

Ignoriraju nalaz

“Hrvatska liječnička komora u traženom se roku očitovala Ministarstvu zdravstva na nalaz upravnog nadzora. U svakodnevnom smo kontaktu s resornim Ministarstvom i drugim nadležnim institucijama s kojima izvrsno surađujemo”, tvrdi dopredsjednik HLK-a, Krešimir Luetić. Dodaje da će Komora ustrajati na principima poštivanja pozitivnih zakonskih propisa, uvažavanju dodijeljenih javnih ovlasti i zakonom zajamčenoj neovisnosti i samostalnosti HLK-a.

No, u svom glasilu, nakon što je zaprimio izvješće o upravnom nadzoru, HLK je ustvrdio da je “povjerenstvo u mnogome postupilo protivno i mimo procedure upravnog nadzora”.

U prigovoru Ministarstvu tvrde da je “povjerenstvo prekoračilo ovlasti i nezakonito zadiralo u samostalnost i neovisnost liječničke profesije”. Drže da Ministarstvo nema pravo miješati se u vođenje disciplinskih postupaka, pitanje medicinske etike i deontologije ili postupke izbornih tijela Komore, odnosno akte koji sve to reguliraju.

S obzirom na to da upravo iz tih protupravnih dokumenata proizlaze posljedice i za javne ovlasti, primjerice oduzimanje licence za rad, Ministarstvo je moralo reagirati. “Komori su dani rokovi u kojima je dio protuzakonitosti već trebalo ukloniti. Kako to nije učinjeno u roku, Ministarstvo će na Visokom upravnom sudu pokrenuti postupak ocjene zakonitosti općih akata Komore i taj je posao u tijeku”, kaže državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić.