„Cijene nekretnina rastu, posebno u Zagrebu i na obali. U Splitu je prosječna cijena oko 3000 eura. Dubrovnik, Opatija i Rovinj su gradovi gdje je prosječna cijena kvadrata blizu 5000 eura, slijede Split, Makarska, Hvar pa te tek onda Zagreb. I u Osijeku se novogradnja prodaje za gotovo 2000 eura“, ističe u Briefingu osnivač i direktor Operete, najveće agencije za nekretnine u Hrvatskoj Boro Vujović, ujedno i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK. Podsjeća kako su se 2015. i 2016. banke oslobodile nekretnina na koje vlasnici nisu mogli plaćati kredite, a uz to su rasli i BDP i turizam na obali kao i u Zagrebu, kamate na kredite su drastično pale, dok je kamata na štednju smanjena. To su sve razlozi zašto su ljudi počeli kupovati nekretnine. Neki su, kaže, shvatili da im se više isplati kupiti stan nego biti u najmu, neki kupuju da bi iznajmljivali turistima, dok dio ljudi radije ulaže u nekretnine nego da drži novac na banci. Uz to je 2017. krenuo i APN. Sve je to uzrokovalo povećanje cijena.
„Na cijene u Zagrebu je značajno utjecao i potres jer je 20 posto nekretnina, onih koje nisu građene od armiranog betona, nestalo s tržišta. Nakon drugog potresa su mnogi građani odlučili iseliti iz starih zgrada i kupiti sigurniju nekretninu. Zadnjih mjeseci se kupci ponovno više interesiraju za te stare nekretnine, ali im cijene nisu toliko narasle kao novijima“, otkriva Vujović dodajući kako se u Zagrebu nešto povoljniji kvalitetni stanovi, jeftiniji od 2000 eura po kvadratu, možda mogu naći u Sesvetama, a u drugim dijelovima grada samo ako su u prizemlju ili na višem katu zgrade bez lifta.
„Ako kupite stan koji zadovoljava 80 posto vaših zahtjeva i ako mu je prihvatljiva cijena, onda je to dobra kupnja, pogotovo ako je nekretnina likvidna što znači da je sutra, ako poželite, možete lako prodati. U odnosu na prije 20 godina, cijene su porasle za 80 posto. Najviše se traže stanovi s jednom ili dvije spavaće sobe. Također je velika potražnja za novogradnjom jer je ona sinonim za sigurnost od potresa. Polovica kupaca kupuje stanove vlastitim sredstvima, čak i nešto više onih koji kupuju novogradnju, dok ostali dižu kredite. Sve je više onih koji kupuju vlastitim sredstvima“, govori Vujović.
Nekretnine su, otkriva, u drugim europskim državama poskupjele još više jer novca ima puno i vrijednost mu pada i zato rastu cijene svega pa tako i nekretnina. Zbog inflacije se, kaže Vujović, ljudima više isplati svoj novac pretočiti u nekretnine.
„Usprkos visokim cijenama, naši ljudi i dalje kupuju nekretnine jer, za razliku od zapadne Europe, kod nas nema organiziranog tržišta najma. Kod nas je imati svoju nekretninu pitanje časti. Uz to, nemamo edukaciju o dionicama i ulaganjima novca, pa je većini Hrvata nekretnina najsigurniji oblik štedne. Ako se nastavi ovakav trend inflacije, teško je očekivati da nekretninama cijene neće i dalje rasti. No, ako se povise kamatne stope, ljudima će biti teže dobiti kredit, a neki će prodavati stanove jer ih neće moći otplaćivati. Ono što je opasnost, na koju je upozoravao i HNB, je da se nastavi ovakav rast cijena jer je pitanje tko će onda uopće biti kreditno sposoban kupiti stan. Mislim da je situacija još uvijek pod kontrolom“, zaključuje Vujović dodajući kako od APN-a najviše koristi imaju banke jer dobivaju nove korisnike koji nisu rizični.
Danas, prema njegovom mišljenju, ta je mjera na tržištu nekretnina radi više štete nego koristi jer kupci pristaju na jako visoke cijene kako bi u roku dobili subvencije. On smatra da bi država, ako doista želi pomoći mladim ljudima da riješe stambeno pitanje, trebala uvesti druge mjere poput izgradnje subvencioniranih stanova za najam ili izgradnje stanova za ljude deficitarnih zanimanja.
Vujović ne očekuje slom tržišta nekretnina poput 2009. kada su istovremeno bile i svjetska kriza i problemi sa švicarskim frankom. Danas, dodaje, novca ima više nego dovoljno. Uz to, otkriva, čak 30 posto nekretnina u Hrvatskoj kupuju stranci koji uglavnom dolaze iz zemalja gdje su njihove cijene više nego kod nas, a platežna moć im je veća. Stranci najviše kupuju nekretnine na obali.
„A s obzirom da Hrvatskoj nedostaje radne snage, nije izgledno ni da će ljudi u Hrvatskoj ostajati bez posla kao u krizi iz 2009. i da neće moći plaćati kredite. No, tko zna kakav će efekt na tržište nekretnina imati mogući rat između Rusije i Ukrajine. Tko je mogao predvidjeti potres? Nepredviđene stvari se uvijek mogu dogoditi“, kaže Vujović dodajući kako prelazak s kune na euro neće utjecati na cijene nekretnina jer se one se i sada oglašavaju i prodaju u eurima.
Pogledajte emisiju Briefing: