Ako planirate uložiti u 'zlatnu koku', o ovome morate voditi računa!

Prije nekoliko godina uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja, među kojim dominira smilje (Helichrysumitalicum), top-tema je kod poljoprivrednih proizvođača u Hercegovini i Dalmaciji, pa čak i onih koji se nisu nikada bavili poljoprivredom, piše Maslina.

Smilje je mediteranska biljka koja raste u sunčanim kamenjarima Dalmacije i Hercegovine i s ovih područja daje najkvalitetnije ulje. Euforija oko uzgoja smilja u Hercegovini se ne stišava ni nakon problema u ovoj godini koji su bili povezani s otkupom.

Sve je počelo laganim koracima prije nekoliko godina, no u posljednje dvije godine sve više pojedinaca, obitelji, udruga i tvrtki počinje se baviti uzgojem smilja. Površine pod nasadima smilja su različite i kreću se od nekoliko stotina kvadrata pa sve do desetaka hektara.

Veći nasadi uglavnom se podižu na površinama koje nastaju kultiviranjem krša, dok su oni manji uglavnom na tzv. obradivim površinama na kojima su se u prošlosti uzgajale različite poljoprivredne kulture. Pretpostavlja se da je danas na području Hercegovine oko 1500 do 2000 ha pod smiljem.

Budući da se radi o monokulturnim nasadima na velikim površinama, prošle i posebno ove godine počeli su se javljati štetnici koji su na nekim lokalitetima počinili i veće štete. Uglavnom se radilo o polifagnim štetnicima iz reda Lepidoptera, ali i štetnicima iz drugih redova. Njihovo suzbijanje je dosta otežano s obzirom na to da se proizvođači odlučuju na ekološku proizvodnju, pa je i izbor pripravaka dosta ograničen.

Lisne uši

Lisne uši ubrajaju se u vrlo važne štetnike poljoprivrednih kultura. Poznato je više od 3000 vrsta lisnih ušiju i gotovo da nema biljne vrste koju ne napada barem jedna vrsta lisnih uši. Vrlo često jednu te istu vrstu napada nekoliko vrsta lisnih uši.

Lisne uši su sitni kukci koji dolaze u dvije forme, krilatoj i beskrilnoj. Krilate forme sele se s biljke na biljku i mogu obitavati na više vrsta domaćina, dok se beskrilne hrane na domaćinu na kojem su se razvile.

Tijekom dvogodišnjih istraživanja entomofaune smilja, na području Hercegovine pronađene su dvije vrste lisnih uši i to: šljivina uš uvijalica (BrachycaudushelichrysiKltb.) i vrsta iz roda Macrosiphoniella, koja je daleko važnija od prethodne vrste.

Lisne uši iz roda Macrosiphoniela su dugačke 1,5-2,0 mm, tamno obojene s karakterističnim oznakama na gornjoj strani tijela.

Tijekom 2015. i 2016. godine na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine pronađeno je više nasada smilja u kojima su pronađene lisne uši iz ovog roda. Nisu zabilježene veće štete.

Lisne uši iz ovog roda pronađene su i na mladim sadnicama smilja koje su bile tek posađene, ali i na presadnicama smilja u plastenicima. Kao i druge vrste lisnih uši, i ova vrsta čini štete prilikom ishrane, sišući na listovima smilja.

Kod veće brojnosti uši može doći do zastoja u porastu i propadanja cijele biljke, posebno ako se radi o mladim sadnicama smilja na kojima je prisutna veća brojnost uši.

Kako se boriti

Za utvrđivanje početnih zaraza lisnim ušima najbolje je u objekte u kojima se obavlja proizvodnja presadnica smilja postaviti žute ljepljive ploče, koje privlače uši i na koje se uši hvataju.

Osim toga, na ventilacijske otvore i ulazna vrata treba postaviti insekt mreže koje onemogućuju ulazak uši u objekte. Ako dođe do jačeg napada lisnih uši u proizvodnim nasadima, mogu se koristiti pripravci na osnovi azadirachtina.

Listojedi

Listojedi su posebna skupina štetnika iz reda Coleoptera. Uglavnom se hrane listovima različitih biljnih vrsta. U plantažnim nasadima smilja pronađene su dvije vrste listojeda, i to srebrni listojed (Phyllobiusargentatus L.) i smeđi listojed (Phylobiusoblongus L.).

Ovo su tipične polifagne vrste koje se najčešće hrane lišćem različitih voćnih vrsta, ali nije rijetkost da se nađu i na drugim biljnim vrstama, pa i smilju. Štete čine imaga hraneći se listovima smilja. Kod veće brojnosti (5-8 imaga) po stabljici smilja mogu počiniti veće štete, posebno ako se radi o mlađim nasadima.

Kako se boriti

Suzbijanje se provodi primjenom pripravaka na osnovi azadirachtina.

Gusjenice leptira

Proteklih godina na području Hercegovine najveće štete na smilju napravile su gusjenice. Među nekoliko vrsta, čije su gusjenice pronađene u nasadima smilja na području Hercegovine, najveće značenje ima stričkov šarenjak (Vanessacardui L.).

Stričkov šarenjak (Vanessacardui L.) je polifagna, migratorna vrsta leptira, rasprostranjena u cijelom svijetu. Pripada skupini periodičkih štetnika. Štete od gusjenica ovog štetnika zabilježene su na soji, suncokretu, kukuruzu, lucerni, grahu, duhanu.

Tijelo leptira je dugačko 2 cm, krila su šarena, raspona od 5 do 7 cm. Boja krila je narančasto-smeđa, na vrhu prednjih krila su crne i bijele pjege. Donja krila su rđastosmeđa s tamnim točkama. Jaja su sitna, svijetlozelene boje, bačvasta oblika. Ženka ih odlaže pojedinačno na list.

Odrasle gusjenice narastu do 4 cm, mogu biti različite boje, ali najčešće su sivosmeđe. Na hrptu i sa strane imaju žute pruge i točke. Kukuljice su sjajno zlatnožute boje, duljine oko 2 cm i vise pričvršćene za podlogu. Pretpostavlja se da stričkov šarenjak u našu zemlju dolazi iz Sjeverne Afrike i Mediterana.

Obično se prve pojave leptira zapažaju u svibnju, a ponajviše u lipnju i srpnju. Štete na sadnicama smilja zabilježene su tijekom svibnja. Najveće štete gusjenice su počinile na mladima sadnicama smilja koje su bile posađene mjesec - dva ranije. Isto tako na nekoliko lokaliteta zabilježene su štete i na sadnicama starosti 4 - 5 godina na kojima je bilo i po stotinjak gusjenica ovog štetnika.

Kako se boriti

Za suzbijanje gusjenica stričkova šarenjaka, ali i drugih vrsta, preporučuje se korištenje pripravaka na osnovi bakterije Bacillusthuringiensis soj kurstaki ili pripravaka na osnovi azadirachtina.

Muhe mogu počiniti ozbiljne štete na smilju

Muhe po sistematici pripadaju redu Diptera, jednom od najbrojnijih redova kukaca. Štete čine ličinke na različitim biljnim vrstama (voće, povrće, vinova loza, ukrasne biljke, ratarske biljne vrste i dr.). Među muhama, kao štetnicima smilja, treba istaknuti minirajuće muhe i šampinjonske mušice koje mogu počiniti veće štete, posebno u proizvodnji presadnica.

Odrasle šampinjonske mušice

Veličine su 1do 4 mm, a imaju samo 1 par prozirnih krila. Opasne su njihove ličinke koje dosežu veličinu 5 - 8 mm, sjajno su bijele boje tijela i sjajne crne glave. U Europi je opisano čak 600 različitih vrsta ovih mušica. Ženke su dobri letači te pronalaze i odlažu jaja pojedinačno ili u skupinama na otvorene hrpe komposta ili u zatvorene prostore u supstrat u kojem se uzgaja rasad povrća, cvijeća i aromatičnog bilja.

Zadnjih godina šampinjonske mušice sve više se navode kao ekonomski značajni štetnici povrća, cvijeća, ukrasnog i aromatičnog bilja. Najvažniji razlog tome su novije tehnologije koje uključuju uzgoj rasada, reznica i odraslih biljaka u gotovim supstratima.

Također, štete su veće ako se rasad uzgaja u stiropornim kontejnerima. Osim šteta na cvijeću i povrću, zadnje dvije, tri godine zabilježene su štete i na presadnicama smilja, koje se najčešće uzgajaju u stiropornim kontejnerima.

Osim šteta na presadnicama smilja, ličinke šampinjonskih mušica pronalažene su i u proizvodnim nasadima, u korijenu i korijenovu vratu, ispod kore biljaka smilja koje su bile u fazi propadanja.

Ličinke oštećuju korijen i stabljiku reznica, presadnica ili mladih biljaka smilja. Kod jačeg napada dolazi do propadanja biljaka.

Kako se boriti

Suzbijanje šampinjonskih mušica bazira se na preventivnim mjerama koje podrazumijevaju dobru higijenu u proizvodnim objektima, odnosno korištenje kvalitetnih supstrata za proizvodnju presadnica smilja.

Danas se sve više u suzbijanju šampinjonskih mušica u proizvodnji presadnica različitih poljoprivrednih kultura koriste nematode (Steinernemafeltiae), koje se mogu miješati sa supstratom ili se miješaju sa vodom, pa se u supstrat unose zalijevanjem.

Muhe mineri lista ili minirajuće muhe

To je posebna skupina štetnika čije ličinke čine štete na listovima različitih biljnih vrsta. Naime, hraneći su unutar lista između dvije epiderme, ličinke prave hodnike - mine, ostavljajući epidermu lista netaknutu. Napadnuti listovi se suše i propadaju. Hodnici su karakterističnog izgleda za svaku vrstu.

U nekoliko proizvodnih objekata na području Hercegovine u kojima se proizvode presadnice smilja pronađene su mine na listovima smilja u kojima su bile ličinke, ali i kukuljice muha. Naknadnom determinacijom odraslih muha utvrđeno je da se radi o vrsti Phytomyzahorticola Gour.

Naime, ova vrsta je odavno prisutna u zaštićenim objektima u kojima se proizvode presadnice različitih poljoprivrednih kultura. Ličinke ove vrste prave uske, zmijolike mine, dugačke nekoliko centimetara. Karakteristično je za ovu vrstu da se kukulji u proširenom dijelu mine. Štete mogu biti velike, posebno na mladim presadnicama smilja.

Kako se boriti

Za utvrđivanje početnih zaraza od minirajućih muha najbolje je u objekte u kojima se obavlja proizvodnja presadnica smilja postaviti žute ljepljive ploče, koje privlače muhe i na koje se muhe hvataju.

Osim toga, na ventilacijske otvore i ulazna vrata treba postaviti insekt mreže koje onemogućuju ulazak odraslih muha u objekte. Ako dođe do jačeg napada, mogu se koristiti pripravci na osnovi azadirachtina, piše Maslina.