RAŠIRENOST KORUPCIJE U HRVATSKOJ

80% građana misli da im za posao u javnoj službi treba veza. 38% je liječniku dalo mito u novcu

Građani Hrvatske smatraju da je korupcija najveća na političkoj razini. Njih 16 posto priznaje: Da, dali smo novac ili dar za posao!
Osijek, 160708.Hrpa eura - ilustracija za mito i korupciju.Foto: Vlado Kos / CROPIX
 Vlado Kos / EPH

ZAGREB - Da bi dobili posao nastavnika, liječnika, policajca ili neko drugo mjesto u javnoj službi, čak 80 posto građana smatra da im je za to potrebna veza. Tako visoka percepcija korupcije temelji se i na osobnom iskustvu.

Mito za posao

U posljednje tri godine (do srpnja 2010.) 18 posto ispitanih građana natjecalo se za zaposlenje u javnom sektoru. Trećina kandidata je uspjela, a njih 16 posto priznaje da su dali novac, poklon ili neku protuuslugu. Od onih koji nisu prošli na natječaju, njih 53 posto smatra da je ‘netko drugi dobio posao jer mu u tom uredu radi prijatelj ili član obitelji’.

- Premda istraživanje pokazuje da administrativna korupcija nije značajna, indirektne štete su velike . Ako je, primjerice, dio ljudi zaposlen zbog korupcije, posao ne obavljaju kompetentni ljudi, kazala je Jelena Budak s Ekonomskog instituta prilikom predstavljanja opsežnog istraživanja o korupciji u Hrvatskoj.

Darovi liječnicima

Podaci za Hrvatsku, prikupljeni u ljeto 2010. na uzorku od 3.000 građana, pokazuju da je opća percepcija korupcije visoka. Koruptivno ponašanje građani najviše vide u državnim poduzećima (69 posto ispitanih), u donošenju odluka Vlade (65 posto) te kod lokalne uprave (64 posto). U posljednjih godinu dana 11 posto ispitanih imalo je koruptivno iskustvo. Pritom se polovina svih podmićivanja odnosi na liječnike i medicinske sestre.

- Paketić kave za medicinsku sestru ili boca vina za liječnika u Hrvatskoj su dio tradicije - kaže Budak. Ipak, zabrinjava činjenica da u zdravstvenim ustanovama ima i onih koji vole novac.

Ukupno 38 posto ispitanika kaže da su liječniku dali mito u novcu. Pritom trećinu slučajeva čini oni koji daju male iznose, do 500 kuna, a svako četvrto podmićivanje teži od 500 do 1.500 kuna. Veliki iznosi, iznad 5.000 kuna, zabilježeni su u svako desetom slučaju, a daju se iz ‘osobnih potreba, prije izvršenja usluge i u svrhu ubrzanja postupka, najčešće posredstvom treće osobe i nikad dobrovljno’.

Prosječni iznos mita u novcu iznosi 2.025 kuna. ‘Najgalantniji’ su Dalmatinci koji u prosjeku daju 3.098 kuna, dok je najniže u Lici, Kordunu i Banovini (1.111).

Registracija vozila

Sitna podmićivanja, do 500 kuna, najraširenija su kod policijskih službenika te prilikom ‘puštanja’ vozila na tehničkom pregledu.

- Građani koji daju mito policijskim službenicima i kod registracije vozila većinom su muškarci iz gradskih područja, navodi Budak ističući da se posljednjih godina ta praksa ipak smanjuje raznim mjerama, uključuju postavljanje kamera u prostorijama za tehnički pregled vozila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 04:35