On je Sirijac. S njim živi i njegov sin. Njemu je 14 godina. Majku nema.
Rođeni su u Alepu i kršćani su. U Hrvatsku su pobjegli zbog ratnih strahota u domovini i rodnom gradu. U Prihvatilištu za azilante je i njegova sugrađanka, majka triju djevojčica. Majci je narušeno zdravlje, hoda uz pomoć hodalice.
Odbio ih MUP
Osim što su Sirijci i što su pobjegli iz ratom zahvaćene zemlje, imaju još jednu zajedničku stvar. Zatražili su azil u Hrvatskoj, no Ministarstvo unutarnjih poslova njihov je zahtjev odbilo jer su službe procijenile da su samohrani otac i majka narušenog zdravlja - prijetnja nacionalnoj sigurnosti. To su samo neki od primjera brojnih pritužbi i sumnji izbjeglica u proceduru odlučivanja o zahtjevima za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj, na koje je odlučila upozoriti Isusovačka služba za izbjeglice.
Nova pojava
Ta neprofitna humanitarna udruga osnovana 1980. godine, čije je poslanje pratiti, služiti i zagovarati prava izbjeglica i drugih prisilno raseljenih osoba, prigovore je uočila u posljednjih nekoliko mjeseci u svakodnevnom radu i susretima s tražiteljima azila u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu i Kutini. Kako navode u udruzi, brojne su osobe dobile negativan odgovor na zahtjev za međunarodnom zaštitom s identičnim obrazloženjem, i to zato što su izbjeglice - osobe s invaliditetom, žene u starijoj životnoj dobi, kao i samohrani roditelji s djecom iz ratnih žarišta - prijetnja nacionalnoj sigurnosti.
Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe, ističe da u cijeloj Europi, ne samo u Hrvatskoj, političke institucije stvaraju i potiču antiimigrantsko raspoloženje i intenzivno rade na restrikciji europskog sustava azila te kako je vrijeme politike solidarnosti s izbjeglicama odavno završilo.
- Problem je to što je ovdje, među ostalim, riječ o izbjeglicama koje dolaze iz ratom zahvaćenih područja, kao što je Sirija ili Irak, o osobama s teškim invaliditetom, starijim i bolesnim osobama te samohranim roditeljima s djecom. To su ljudi za koje je Hrvatska odgovorna prema hrvatskim zakonima, međunarodnom pravu, ali i moralno.
Zato ćemo i nadalje zagovarati transparentnost donošenja odluka o međunarodnoj zaštiti i pravo izbjeglica na sigurnost i zaštitu - najavljuje Barun.
Neobjašnjivi razlozi
Prema podacima udruge, u 2016. i 2017. registrirano je ukupno 2557 tražitelja međunarodne zaštite, a u tom razdoblju odobrena su samo 122 zahtjeva. Pojednostavljeno, od 100 tražitelja azila, dobije ga samo pet izbjeglica. Od 2006. do 2017. u Hrvatskoj je odobreno ukupno 296 međunarodnih zaštita, od kojih su 203 azila i 93 supsidijarne zaštite.
U Isusovačkoj službi ističu da niti u jednom trenutku ne dovode u pitanje potrebu države da provodi sigurnosnu provjeru pojedinih stranaca zbog zaštite vlastite nacionalne sigurnosti, no isto tako napominju da će i dalje preispitivati odluke koje najranjivije skupine izbjeglica, koje u RH traže mir, zaštitu i sigurnost, iz neobjašnjivih razloga proglašavaju prijetnjom sigurnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....