13,85 mlrd. eura za projekte koji će pokrenuti Hrvatsku. OK, ali tko će sve to platiti?

ZAGREB - Vlada je jučer odlučila pokrenuti zamrlo hrvatsko gospodartsvo sa 30 investicijskih projekata, vrijednih čak 13,85 milijardi eura, ali radovi na većini njih, kako sada stvari stoje, neće tako brzo početi.

Podaci koje je jučer podastrijela Vlada pokazuju da je financiranje u ovom trenutku osigurano samo u iznosu od 597 milijuna eura, što čini svega 4,3 posto ukupno potrebnih sredstava za provedbu projekata.

Privatni ulagači

Bitno je kazati i da taj iznos nije u cijelosti osiguran iz državne blagajne, nego i iz kredita. Iako je javnim poduzećima - HEP-u, HAC-u, HC-u, HŽ-u i Hrvatskim vodama te Plinacru - jučer dan rok od 20 dana da Vladi dostave prijedlog financiranja i realizacije svakog pojedinog projekta, već je sada jasno da cjelokupni novac za hrvatsku inačicu New Deala neće doći iz državne blagajne, nego i od lokalne samouprave, ali i privatnih ulagača, koji će se u provedbu projekata uključiti prema modelu koncesija ili javno-privatnog partnerstva.

Iako u Vladi tvrde da su svi projekti zacrtani u prostornim planovima, problem bi mogao iskrsnuti s izdavanjem građevinskih, lokacijskih i drugih dozvola. Dio projekata nije ni razrađen do kraja, pa će i to usporiti njihovu provedbu.

Velika očekivanja

Unatoč tome, očekivanja Banskih dvora od jučer predstavljenog kataloga investicija su velika. Za njih, tvrde u Vladi, velik interes pokazuju i ulagači, kako domaći, tako i strani. Među njima je možda najzanimljiviji primjer Kineza, koji bi sudjelovali u gradnji “nizinske pruge” prema Rijeci, koja bi glavnoj hrvatskoj luci trebala udahnuti novi život. Nedavno je premijerka Jadranka Kosor primila i predstavnike njemačkoga gospdarstva, koji su joj također iskazali namjeru sudjelovanja u investicijskim porjektima u Hrvatskoj.

Vjerojatno najzanimljiviji od predloženih projekata je nastavak gradnje Pelješkoga mosta. Taj je most, kaže premijerka, bitan ne samo zbog Hrvatske, nego i zbog Europske Unije, a posebno zbog ulaska u Schengen. U tome ju je jučer podržao i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak.

- Pelješki most osigurava teritorijalni kontinuitet Schengena. Mi smo u pregovorima o Poglavlju 12. pravne stečevine EU-a dobili određena izuzeća za promet kroz neumski koridor, no ulaskom u EU žive životinje - koze, ovce, krave i konji - morat će trajektom na Pelješac - upozorio je Drobnjak.

Prometni projekt koji je također najbliže realizaciji je novi putnički terminal na zagrebačkom aerodromu, za koji se natječaj najavljuje već u listopadu. I za sudjelovanje u tom projektu interes je već iskazala kineska strana, pa bi se moglo reći da bi upravo Kinezi mogli biti i najveći dobitnici Kosoričinog New Deala.

Najviše planiranih projekata, njih 18, dolazi iz područja energetike. Vladini energetski projekti uključuju gradnju novih termoelektrana u Plominu i Sisku, kao i niza hidroelektrana - od onih na dubrovačkom području, koji će se provoditi u suradnji sa susjednom Republikom Srpskom u BiH, pa do centrala na Savi kraj Zagreba, čime bi se riješio i problem poplava u budućnosti. U Vladinom katalogu investicijskih želja nalazi se i gradnja naftnih terminala, naftovoda i plinovoda, kao i novog skladišta plina u Grubišnom Polju.

Četvrto područje investicija Vlada vidi u turizmu, u kojem krunski status ima realizacija projekta Brijuni Rivijera, vrijednog 900 milijuna eura. Daljnjem razvoju turizma pridonijet će i prodaja vojnih nekretnina, za koje država najavljuje raspisivanje natječaja, 3. studenoga.

Osunčana skijaška staza

Vlada bi razvijala i zimski turizam. Tako se najavljuje gradnja sportsko-rekreacijskog centra Bijela kosa kod Vrbovskog u Gorskom kotaru, ali i dogradnja Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica, na kojem je skijaška staza, primijetio je Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade, izgrađena na krivoj, sunčanijoj strani.