11 ZAPOVIJEDI MMF-a HRVATSKOJ VLADI Morate raditi do 67. godine, olakšati davanje otkaza i zapošljavanje!

Dok hrvatski ministri traže način kako olabaviti uvjete prijevremenog umirovljenja i osigurati što bezbolniji odlazak višku ljudi u državnoj upravi, Međunarodni monetarni fond smatra da je mirovinskom sustavu potrebna dodatna disciplina.

Kolektivni ugovori

U zaključnoj izjavi nakon dvotjednog posjeta Hrvatskoj, Misija Fonda, uz ostalo, Vladi preporučuje tri nužne promjene u mirovinskom sustavu.

Prva je da se ženama brže poveća granica umirovljenja na 65 godina, koja je sada postavljena na 2030. godinu. Uz to, MMF bi, podjednako za žene i muškarce, podigao granicu umirovljenja sa sadašnjih 65 na 67 godina.

Povećao bi i kaznu za prijevremeno umirovljenje, koja je sada maksimalno 20 posto manja mirovina, a ujedno bi pojačao kontrolu zloupotrebe sustava invalidskih mirovina. Važno područje reformi i dalje ostaje tržište rada. Ta međunarodna institucija iznova podsjeća da je nužno smanjiti trošak otpuštanja i zapošljavanja, ali i poduzeća osloboditi obaveza iz kolektivnih ugovora. A da bi popravila ukupnu poslovnu klimu, Vlada bi se, uz ostalo, trebala pozabaviti uvjetima za dobivanje dozvola i drugim administrativnim zahtjevima.

- Članovi misije procjenjuju da bi te reforme mogle povećati rast BDP-a za oko dva postona boda u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju zahvaljujući poboljašnoj participaciji radne snage, povećanom ulaganju i jačoj produktivnosti, stoji u izjavi Misije MMF-a koja je Vladi dali prolaznu ocjenu za dosad učinjeno.

Dodatne uštede

Program strukturnih reformi, donesen u kolovozu, “dobar je početak”, ali brojne ključne reforme još treba doraditi, smatra MMF, dajući svoje prijedloge. U ovoj godini procjenjuje da će Hrvatski BDP pasti 1,5 posto, a u sljedećoj, za razliku od pojedinih domaćih prognostičara, očekuje makar i skroman rast od 0,75 posto. Razlog tome su očekivana velika javna ulaganja i malo poboljašanje inozemne potražnje. No, bez znatnog napretka u strukturnim reformama “potencijalni rast ostat će skroman”.

Jedan od najvećih rizika za hrvatsku ekonomiju i dalje je visoka zaduženost i manjak u proračunu. U ovoj i idućoj godini MMF vjeruje da će ministar financija Slavko Linić uspjeti ostvariti planirani deficit od 4 posto i 3,3 posto BDP-a. Nakon toga preporučuje Vladi da se drži zakona i svake godine smanjuje rashode za 0,5 posto BDP-a, “sve dok strukturni manjak ne svede na nulu”. Međutim, u idućoj godini trebalo bi učiniti i više od plana: smanjiti rashode za dodatnih 0,5 posto i deficit svesti na 3 posto BDP-a kako bi se smanjio rizik otežanog i skupog zaduživanja.

Dodatni prostor za uštede MMF vidi u “racionalizaciji prekomjerene zaposlenosti i plaća u javnom sekoru, revidiranju neodrživog mirovi-nskog i zdravstvenog sustava te u smanjenju pretjerano izdašnih subvencija”. Ako bi Vlada smanjivala rashode u tim područjima, MMF smatra da bi to bilo manje štetno od smanjenja kapitalnih rashoda, na koje je bila prisiljena već godine jer nije uspjela smanjiti plaće.