Hrvatska će 1. lipnja dobiti konačnu ocjenu o spremnosti uvođenja eura, a jučerašnje izjave izvršnog potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa, kao i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, daju naslutiti da ćemo ispuniti sve uvjete i 1. siječnja 2023. uvesti euro kao službenu valutu plaćanja.
Dombrovskis je jučer na konferenciji za medije, govoreći o objavi izvješća o konvergenciji, naznačio da su u Hrvatskoj omjeri duga proteklih godina znatno pali i pokazuju trend daljnjeg padanja.
- To šalje važan signal uoči izvješća o konvergenciji koje ćemo predstaviti 1. lipnja. Kao što znate, Hrvatska namjerava usvojiti euro kao svoju valutu od 1. siječnja 2023. - rekao je Dombrovskis. I premijer Andrej Plenković je na konferenciji za medije govorio kako iz svega proizlazi da "idemo prema dobrom izvješću".
- Iz svih kontakata koje imamo, a vidjeli ste i optimistične izjave Valdisa Dombrovskisa, idemo prema dobrom izvješću o konvergenciji. Odluka o pristupanju Hrvatske 1. siječnja trebala bi biti donesena u prvih 15 dana srpnja - poručio je Plenković na konferenciji za medije u povodu odluke Komisije da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža.
Uvjet o inflaciji
I ekonomisti su uvjereni da ova vijest o izlasku iz makroekonomskih neravnoteža vrlo vjerojatno znači i pozitivno izvješće o konvergenciji. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb kaže da je u svakom slučaju riječ o pozitivnoj vijesti koja je zapravo osnovna podloga za procjenu sposobnosti o uvođenju eura.
- Iz ovoga iščitavam da će Hrvatska vrlo vjerojatno dobiti pozitivno svjetlo za ulazak u eurozonu. Međutim, treba imati na umu da je to Hrvatska jako skupo platila posljednje dvije godine kroz ponajvišu stopu smrtnosti od covida zbog hiperliberalnih mjera koje su omogućile dinamiku gospodarstva, a time i smanjenje javnog duga. I drugim dijelom još plaća kroz inflaciju i nedostatno indeksiranje primitaka pojedinih korisnika proračuna - kaže Lovrinčević.
Premda tehnički gledano Hrvatska neće ispuniti uvjet o inflaciji, dodaje Lovrinčević, upravo će ovaj korak izlaska iz makroekonomskih neravnoteža biti argument da se stvari kreću u pravom smjeru i u tome je vrijednost ove odluke koja će poslužiti kao kompenzacija za neispunjavanje kriterija.
Dubinska analiza
Ovo izvješće Komisije važan je signal prije samog uvođenja eura. Omjeri duga, smatraju u Komisiji, proteklih godina znatno su pali i nastavljaju snažno padati, što je bilo ključno za ovu ocjenu.
Komisija je radila dubinsku analizu 12 država EU i prošle godine objavila kako njih devet, među kojima i Hrvatska, imaju makroekonomske neravnoteže, a Cipar, Grčka i Italija imale su prekomjerne makroekonomske neravnoteže.
Hrvatska i Irska su jedine od 12 država koje više nemaju makroekonomske neravnoteže, a samo je Rumunjska ostala s prekomjernim neravnotežama.
Praktički od samog ulaska u EU Hrvatska je bila pod posebnim monitoringom zbog makroekonomskih neravnoteža. To je utvrđeno u Europskom semestru 2014., a trebalo je punih pet godina da Hrvatska 2019. izađe iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Pri ovoj ocjeni gledaju se različiti pokazatelji, od javnog duga, preko zaposlenosti, do prosječne plaće i BDP-a. Hrvatska bilježi porast izvoza roba i usluga, pa smo tako u prošloj godini bili na 52,4 posto BDP-a. Javni dug u ovoj godini planira se smanjiti na 76,2 posto BDP-a, nakon što je snažno skočio u pandemijskoj 2020. na 87,3 posto.
Značajno se oporavilo i tržište rada pa smo tako sada na 1,6 milijuna osiguranika, što je na razini najbolje 2008. Stopa zaposlenosti nam je lani bila na 68,2%, a prosječna neto plaća narasla je na 7452 kune, odnosno od 2016. za 32%. Stopa nezaposlenosti pala je na 7,2%, a u EU je 6,8 posto.