EU UPOZORAVA:

‘Hrvatska Vlada mora uvjeriti Bundestag da je spremna za EU’

 AFP

Iako bi u Zagrebu, ali i u Bruxellesu željeli da priča o nespremnosti Hrvatske za članstvo u EU što prije nestane iz njemačkih medija, ova se tema i dalje nastavlja.

Nakon što je tijekom vikenda i najutjecajniji tjednik u Njemačkoj Der Spiegel objavio izjave dvaju važnih zastupnika njemačkog parlamenta (Bundestaga), i Bruxelles i Zagreb trebali bi reagirati i pojasniti nastalu situaciju.

Diplomati država članica EU kažu da oni koji prate Hrvatsku dugo godina znaju da je ovaj izvještaj sasvim dovoljan da bi se posao dovršio na vrijeme kako bi Hrvatska postala članica 1. srpnja 2013. godine, ali upozoravaju da će na kraju odlučiti zastupnici parlamenta u Njemačkoj i u drugim državama.

“Važno je kako će zastupnici Bundestaga čitati izvještaj Komisije, i ovaj zadnji i onaj koji će biti objavljen u proljeće. Kako ga čitamo mi i vi nije toliko bitno”, rekao nam je jedan EU diplomat.

On je poručio da bi se i njemačka vlada, koja je kao članica EU pregovorala s Hrvatskom i pristala na zaključenje pregovora, i Vlada iz Zagreba, ali i Europska komisija, trebali angažirati u što boljem informiranju njemačkih zastupnika o spremnosti Hrvatske za članstvo u EU.

Sve više skepse

Zasad se samo povećava broj skeptičnih njemačkih zastupnika i to ne samo iz redova konzervativaca koji nisu toliko naklonjeni proširenju, već i iz redova socijaldemokrata u oporbi. To pokazuju i izjave koje je Spiegel citirao tijekom vikenda.

“Ne smije biti nikakvog popuštanja samo da bi se pobudila nada”, rekao je predsjednik Odbora za vanjsku politiku Bundestaga Ruprecht Polenz iz redova Kršćansko-demokratske unije CDU za Der Spiegel.

Michael Roth, zastupnik iz oporbene Socijaldemokratske stranke Njemačke zadužen za europska pitanja, bio je još oštriji.

“Mi moramo, kad je Hrvatska u pitanju, dati zastrašujući primjer drugima”, citiraju mediji izjavu Rotha. On je ustvrdio da Hrvatska mora otkloniti primjedbe koje je navela Europska komisija, poput predugih sudskih procesa, inače, prema njemu, Bundestag neće ratificirati pristupni ugovor.

Nova EU pravila

I predsjednik Bundestaga Lammert ponovio je primjer Bugarske i Rumunjske, koji po njemu pokazuje da se očekivanja da će država lakše riješiti probleme nakon ulaska u EU, nisu ostvarila u praksi.

“Mislim da bismo morali razmisliti o tome da uvedemo godišnje izvješće o unutarnjem stanju Europske Unije. To bi nekima moglo otvoriti oči za neriješene probleme koje već godinama vučemo za sobom”, zaključio je Lammert.

U EU odbijaju spekulacije o tome da je njihov izvještaj negativno intoniran zbog nekih stranačkih poruka. “Izvještaj je sastavljen na osnovi informacija o realnom stanju u Hrvatskoj na svim područjima. Za taj izvještaj korišteni su podaci koje šalje delegacija Europske komisije iz Zagreba, ali i razna ministarstva hrvatske Vlade.

Nitko iz hrvatske Vlade nije osporavao nalaze ovog izvještaja iz monitoringa već su rekli da su primili na znanje i da će riješiti preostale nedostatke”, rekao nam je izvor iz EU.

Krivi rezultat

Jedan drugi diplomat rekao je da je namjera ovog izvješća bila da “probudi Zagreb a ne da probudi Bundestag”, pa su na neki način i u Bruxellesu zatečeni negativnim odjekom koje je imalo u njemačkim medijima i među zastupnicima Bundestaga.

Povjerenik EU za proširenje Štefan Füle u ponedjeljak je bio u Njemačkoj radi nekih drugih tema, ali se očekuje da će s domaćinima razgovarati i o proširenju EU, pa i slučaju Hrvatske.

Mnogi diplomati EU koje je Jutarnji kontaktirao jučer su se složili s ocjenom šefa socijalističke grupe u Europskom parlamentu Hannesom Swobodom koji je u razgovoru za Magazin Jutarnjeg u subotu poručio Hrvatskoj da ne dramatizira, ali da “pripazi kako ne bi nikome davala povoda za prepreke”.

Uloga SAD-a

I Sjedinjene Američke Države dale su potporu hrvatskom članstvu EU, kazavši da se SAD veseli ulasku Hrvatske u članstvo 1. srpnja 2013., ali i one su pozvale Zagreb da iskoriste ovo izvješće kao putokaz u ispunjavanju preostalih uvjeta, riječi su Philila Rukea, zamjenika američke državne tajnice. Američka potpora Hrvatskoj bit će važna i za eventualni pritisak na Sloveniju ako ova susjedna država odluči blokirati ratifikaciju pristupnog ugovora zbog Ljubljanske banke. Američko angažiranje bilo je ključno i kada su Hrvatska i Slovenija postigle sporazum o arbitraži oko rješenja spora za granicu na moru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:27