'Grupa činovnika drži besmislene ispite za kolege i za to svaki ima plaću od 215.000 kuna godišnje!'

ZAGREB - Mjesto radnje: bivše Ministarstvo uprave. Glavni protagonisti su četiri državna službenika, a najveći gubitnik je bivši ministar uprave Davorin Mlakar.

On je kao ministar ostvarivao godišnju plaću u iznosu 214 tisuća kuna, u čemu nema ničega spornog. Kao ministar, imao je prava na ta primanja.

No, čudno je, mora se priznati, upravo otkrivena činjenica da ministar nije imao najveću plaću u Ministarstvu uprave. Mlakar je bio tek peti po visini prosječnih godišnjih primanja.

4 milijuna za ispite

Četvero je službenika Ministarstva uprave, u doba kada im je šefovao Mlakar, ostvarivalo godišnja primanja veća i od plaće ministra.

Kako? Upoznajte državni stručni ispit kojeg po sili zakona mora položiti svaki državni i javni službenik. I Državnu ispitnu komisiju koja te ispite provodi.

U 2011. godini provedeno ih je za 5481 kandidata na ukupno 223 ispitna roka. I sve je to nekako trebalo platiti iz proračuna.

Na tim je ispitima lani sudjelovao 51 ispitivač općeg djela ispita, pretežno iz Ministarstva uprave, i još 17 tajnika. Oni su subotama marljivo dolazili kako bi pred buduće službenike postavili konačan ispit zrelosti. No, za to su primali odgovarajuće naknade, i to dosta izdašne s obzirom na činjenicu da se na godišnjoj razini za pripremu i polaganje ovih ispita troši 4 milijuna kuna. 15 povlaštenih djelatnika Ministarstva uprave mjesečno su, na svoje redovite plaće, ostvarivali naknade u iznosima do čak 3500 kuna zahvaljujući državnim ispitima koje su provodili.

Četvero njih na kraju godine dobilo je tolike iznose na ime naknada za provođenje ispita da su se mogli pohvaliti višim godišnjim primanjima i od bivšeg ministra Mlakara. Znači da su dobivali iznad 214 tisuća kuna godišnje, točnije više od 17.800 kuna mjesečno. Kako su službenici dobivali taj novac?

Isplata troškova

U Državnu ispitnu komisiju imenovao ih je upravo ministar, i to ako su zadovoljavali uvjete poput sedmogodišnjeg staža u državnim tijelima, posjedovanja visoke stručne spreme, istaknutih rezultata u radu i položenog stručnog ispita.

Ukratko, morali su raditi u nekoj državnoj službi i završiti bilo koji fakultet. Kad su u pitanju naknade, sve je bilo po zakonu, jedino što je zakon pomalo nakaradan. Prema rješenju iz 2011. godine državni službenici i članovi Državne ispitne komisije koji ispituju predmete iz općeg dijela državnog stručnog ispita dobivaju naknadu u iznosu 30 kuna po predmetu i osobi koju ispituju.

Nadalje, svaki član Državne komisije koji je ispitivao predmete iz posebnog dijela ispita za pisanu i usmenu provjeru znanja iz jednog predmeta dobivao je naknadu od 60 kuna po osobi za prvo polaganje ispita i popravni ispit.

Tajnik Komisije za obavljanje administrativnih poslova ostvarivao je pravo na naknadu u iznosu 30 kuna po ispitanoj osobi, a potom još i 15 kuna za svaku osobu koja je pristupila popravnom ispitu.

Svemu treba dodati i propisani iznos doprinosa te odgovarajući iznos na ime materijalnih troškova pa se ukupna računica za ovih 15 povlaštenih djelatnika Ministarstva godišnje penje do 675 tisuća kuna.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG