ANDREJ ZUBOV

FILOZOF KOJI JE PUTINA PRVINAZVAO HITLEROM 'Izgubio je rat, ima još samo nuklearni arsenal'

Andrej Zubov, ugledni ruski povjesničar i filozof, jedan od najutjecajnijih javnih intelektualaca, koji je proljetos među prvima jasno osudio agresiju na Ukrajinu, govori za Nedjeljni o dramatičnoj podjeli u vrhu ruske vlasti
 AFP/Cropix

Profesor Andrej Zubov rujan je proveo na Mljetu, ali se nakon povratka u Moskvu nije radovao odlasku na posao. Njegova je profesorska karijera na prestižnom moskovskom Institutu za međunarodne odnose naglo završila nakon što su mu se njegovi dojučerašnji kolege iz uprave zahvalili na suradnji i objasnili mu da više neće držati kolegij filozofije na Institutu. Zubov, politički komentator i kolumnist, cijenjeni povjesničar i filozof, nije dobio temeljitije objašnjenje o tome zašto Institut njegove usluge više ne treba, ali to nije bilo ni potrebno. Samo nekoliko mjeseci prije, početkom ožujka, Zubov je napisao kolumnu, objavljenu u dnevniku Vedomosti, naslovljenu “Ovo se već dogodilo”, u kojoj je rusku aneksiju Krima usporedio s Hitlerovom aneksijom Sudeta 1938. I premda se nakon tog teksta razvila živa akademska i intelektualna rasprava u Rusiji, 62-godišnjem Zubovu ugovor je okončan, a na njegovu su stranu stali čak i oni članovi akademske zajednice koji nisu podržavali ono što je napisao, ali su smatrali da je njegov otkaz nečuvena reakcija na slobodno izražavanje stavova. Nije pomoglo. Zubov je sada više izvan Rusije nego u njoj - traže ga za sugovornika na međunarodnim konferencijama, gdje se govori o Vladimiru Putinu i njegovoj politici. Tako je, zajedno sa Mihailom Hodorkovskim, bio glavni panelist u Pragu, na konferenciji Forum 2000, gdje se raspravljalo o Rusiji, Ukrajini i o tome što će ruski predsjednik dalje učiniti.

Autoritarni fašizam

Kakvim vi vidite stanje u Rusiji?

- Rusija, za razliku od ostalih postsovjetskih država, zapravo nikada nije prevladala svoju komunističku prošlost. Štoviše, vratila se u komunizam u formi autoritarnog fašizma.

Zašto to nije zaustavljeno?

- Stvari su se otele kontroli. Europa i Zapad učinili su sve što su mogli da pomognu Rusiji i njezinoj transformaciji. Stav prema Rusiji koji ste imali uvijek je bio vrlo pozitivan. Problem je u tome što je u samoj Rusiji zavladao drugačiji stav. Mi nismo imali ljude koji su istinski željeli promijeniti situaciju, odnosno Rusija se nije promijenila, nije odlučila krenuti naprijed i prihvatiti sve ono što bi je činilo demokracijom ili državom u kojoj se poštuju prava. I to sada ponovno dolazi do izražaja.

Foto: AFP

Nacija u raskolu

Što vas je motiviralo da napišete kolumnu u kojoj ste aneksiju Krima usporedili s Hitlerovim počecima teritorijalnih osvajanja 1938.?

- Želio sam da se ruska javnost probudi i osjećao sam da to moram napraviti. A htio sam i pokazati u širem kontekstu i ljudima drugdje, u Ukrajini, u Europi, da u Rusiji ne misle svi isto i da ne podržavaju svi ono što Kremlj radi. Tu odluku nisam donio lako, ali ja samo pisanjem mogu nešto učiniti. Za sve drugo ipak imam previše godina.

Kako je rusko društvo reagiralo na ono što se događa u Ukrajini? Zapadni mediji uglavnom pišu o tome da je stav ruske javnosti dosta uravnotežen i ide prema podršci predsjedniku Putinu.

- U Rusiji je vrlo turbulentno. Atmosfera je nervozna. Naše je društvo u dubokim podjelama. Cijepa se na dio koji je za Putina, i za imperijalističku politiku koju vodi, i na dio koji je protiv njega i onoga što radi. Ako govorimo o postocima, onda ih je 40 posto za Putina, 20 posto odlučno je protiv njega, a ostali još nisu definirali svoje stavove. Podjele se događaju u obiteljima, među prijateljima. Svi smo svjedoci toga. U vladajućim krugovima, među elitom, postoje opet podjele sad kada je jasno da Putinova nova politika prema Ukrajini, prema Zapadu i prema svijetu nije uspjela i da je, na neki način, već izgubio rat.

Foto: Darko Tomaš / CROPIX

Razumiju li to ljudi, da je Putin izgubio rat?

- Obični, priprosti ljudi ne. Ali, elita vrlo dobro razumije. Obični ljudi misle da stvari nisu tako loše kao što, zapravo, jesu. No, vrh države dobro zna što znače sankcije i kakve će one posljedice ostaviti za šest mjeseci ili za godinu dana. Oni shvaćaju da smo u strašno lošoj poziciji. Zato elita ima dva pristupa: prvi je agresivni, žestoka nacionalistička politika koja govori o potrebi snažnog vođe i koja zagovara još izrazitiju protuzapadnu orijentaciju, uz jasnu prijetnju nuklearnim arsenalom. Jer, zapravo, jedina stvarna moć koju Rusija ima jest nuklearna moć. Takvi ljudi u vlasti zagovaraju tvrdi pristup. To bismo mogli nazvati vojnom frakcijom. A druga frakcija u vlasti jest ona ekonomska. Ona dobro razumije cijenu politike koja se sad vodi i žele je promijeniti. Smatraju da Rusiji treba ublažiti ekonomske sankcije koje su joj nametnute, a zasad ne postoji način da se to učini. Ne postoji neki jastuk kojim bi se mogao ublažiti pad. Ekonomska grupa želi da Putin promijeni svoju politiku i prekine agresiju, ali zasad nije u tome previše uspješna. Žele da Putin obnovi odnose sa Zapadom i surađuje s njim. Dotle vojni blok zagovara još veću agresiju i želi novi sustav na teritoriju bivšeg Sovjetskog Saveza u kojem će glavnu riječ imati Rusija.

...

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 08:27