ZAGREB - Ministar zdravstva Darko Milinović voli nogomet. Ravnateljima hrvatskih bolnica poručio je da je utakmica počela. U srijedu je za njih 30 podijelio rješenje o kategorizaciji bolnica koje vode. Svrstane su u četiri kategorije: kategoriju I ima sedam bolnica - četiri zagrebačke, splitska, riječka i osječka, i to su nacionalne bolnice. U kategoriju II, županijske bolnice regionalnog značaja, uvrstio je pet bolnica; u kategoriji III, županijske bolnice, njih je 13, a u IV. kategoriji lokalnih bolnica ih je pet. Svaka je dobila bodove. I rekao im je: “Natječite se i tko bude bolji u ispunjavanju 11 zacrtanih kriterija, dobit će bolji status”.
A to je samo put do akreditacije svih hrvatskih bolnica, procesa nakon kojeg će, kada završi, pacijent točno znati kakvu kvalitetu dobiva u pojedinoj bolnici i prema tome moći će birati u kojoj se želi liječiti.
Putokazi za izgubljene
Projekt je ambiciozan, zahtjevan i skup. Ali o njemu se priča posljednjih 30 godina, prva ideja rodila se ĺjoš daleke sedamdeset i šeste. Donosili su se pravilnici, pokušalo se nešto, dobro se razmišljalo, ali tek se sada odmaklo do nečeg konkretnijeg.
Hoće li ga ovaj ministar i ova Vlada dovesti do kraja, i nije bitno. Važno je da će u konačnici svaki pacijent koji se bude liječio u hrvatskim bolnicama unaprijed znati koja će mu pružiti kvalitetnu uslugu, što će točno dobiti, kako će se liječiti, koji su neželjeni ishodi liječenja, razgovor s liječnikom o detaljima svih postupaka, liječenju i oporavku koji je pred njim, koji timovi liječnika su mu na raspolaganju, koliko znaju, koliko su uspješni.
Osim toga, dobit će svu medicinsku dokumentaciju, znat će kad će biti otpušen iz bolnice, koliki je rizik da dobije bolničku infekciju, koliki su izgledi za potpuno izlječenje... Bi li se dogodio slučaj Maškarin da je akreditacija provedena ranije? I još nešto: pacijenti se neće gubiti hodnicima hodajući s uputnicom u potrazi za mjestom gdje mogu obaviti određenu dijagnostičku pretragu. “Pa idi ravno hodnikom, pa se popni na drugi kat, pa lijevo, pa desno, pa opet ne dođeš nigdje. Vrati se na početak i iznova”... Svaka će bolnica, među ostalim, morati imati i jasne putokaze za pacijente. Trenutno sve to u Hrvatskoj zvuči kao znanstvena fantastika.
Smjernice za razvoj
- Napravili smo kategorizaciju, što znači da smo na temelju podataka izmjerili kvantitetu i podijelili bolnice. Sada krećemo u mjerenje kvalitete. Kategorizacijom bolnica napravili smo red i plan kojim su određene smjernice za razvoj svake bolnice. To konkretno znači da neki politički moćnik više neće moći reći: ‘Ajmo mi obrazovati doktora, nabaviti sofisticiranu opremu’ i onda obavljati 30 operacija godišnje. Kategorizacijom smo jasno odredili kojoj bolnici treba još bolja oprema. Kategorizacija ne znači da je neka bolnica niže kategorije loša, akreditacijom ćemo dobiti kvalitetu i može se pokazati da se neka operacija u bolnici kategorije III izvodi jednako kvalitetno kao i u bolnici kategorije I - kaže ministar Darko Milinović.
Ponosan je na projekt. Nema sumnje. Smatra ga svojim uspjehom i uspjehom svog tima.
Ima, dakako, i onih koji se s tim ne slažu. Ravnatelj zagrebačke bolnice Sveti Duh dr. Miran Martinac smatra da je ta bolnica neopravdano svrstana u kategoriju II i da je trebala dobiti status nacionalne bolnice. Kaže: “Radilo se prema starim podacima”. Pokušat će o tome razgovarati na sastanku s ministrom koji je zatražio za drugi tjedan. Razloga za žaljenje ima i ravnatelj Opće bolnice Pula prim. Lems Jerin. Ta je bolnica dobila status županijske bolnice, dakle kategorije III. Ulazak u II. kategoriju izmakao im je za 0,04 boda.
- Dopuštam da je možda nastala pogreška u statistici. Poručio sam mu da još jednom sve provjeri. Podatke su Ministarstvu slale same bolnice. Možda su negdje pogriješili u brojci - napominje državni tajnik za zdravstvo Ante Zvonimir Golem. Međutim, ako i jesu, promjena kategorije neće ići baš lako.
Nagrada najboljima
- Mogućnost prelaska u drugu kategoriju postoji, ali samo pod iznimnim uvjetima. Ako bolnica želi u višu kategoriju, naravno, to je poželjno. Ali to mora zatražiti od osnivača, što su u ova dva slučaja gradovi Pula i Zagreb, jasno obrazložiti koje su potrebe, napraviti plan razvoja za sljedećih pet godina, osigurati financijska sredstva... Ako imaju realne pokazatelje i postignu uvjete, Ministarstvo će im dati suglasnost.
Inače je neće dobiti. Cilj je racionalizirati sustav, staviti pod kontrolu financije, a istovremeno razvijati kvalitetu i maksimalnu sigurnost pacijentima. Nakon Pravilnika o kategorizaciji vrlo brzo uslijedit će i pravilnici o standardizaciji, o kategorizaciji medicinske opreme - kaže Golem.
Akreditacija će početi za nekoliko mjeseci. Pravilnik o akreditaciji je praktički gotov, čeka samo usuglašavanje s Liječničkom komorom. Akreditacija će za svaku bolnicu trajati od šest mjeseci do godine dana. Košta po bolnici oko 500.000 kuna. Ministarstvo će natječajem financirati akreditaciju za desetak bolnica.
- Postupak akreditacije počet će poslije donošenja Pravilnika. Natječaj će pripremiti Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu. Moći će se javiti bolnice koje sigurno imaju već puno odrađenih preduvjeta na području poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite, odnosno posložene procese, koje su pripremali godinama po uzoru na druge zemlje. Ravnatelji koji su sa svojim pomoćnicima za kvalitetu prepoznali da se bolnica mora razvijati u pravcu sigurnosti i kvalitete sigurno imaju znatnu prednost.
Financiranje za taj prvi natječaj neće biti iz budžeta bolnica, kako bi se stimulirali i nagradili oni koji su više radili na poboljšanju kvalitete. Svi ostali se mogu prijaviti za postupak akreditacije i, kako Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite kaže, akreditirane bolnice dobit će povećanje limita upravo zato što su akreditirane. Bolnička zdravstvena ustanova se može i ‘posložiti’ prema standardima, ali se ne mora prijaviti za akreditaciju, jer je to dragovoljan proces, ali mora dostavljati pokazatelje kvalitete - pojašnjava Renato Mittermayer, ravnatelj Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu.
Agencija sa 7 zaposlenih
- U postupku akreditacije prva zadaća bolnica je da poslože sve prema standardima, te da same ocijene svoje ustanove. Potom se pozovu procjenitelji iz Agencije, koji provjere usklađenost sa standardima i donose rješenje o akreditaciji - kaže Mittermayer. Agencija je osnovana još 2007. Zadužena je za praćenje kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite, provođenje dobrovoljnog postupka akreditacije, te procjenu zdravstvenih tehnologija.
S radom su počeli u svibnju 2009. godine. Agencija trenutno ima sedam zaposlenika. Proračun im je za ovu godinu povećan na 5,1 milijun kuna, a planiraju zaposliti još sedam djelatnika. Natječaj će, kažu, raspisati uskoro.
Ima i onih koji već čekaju u redu za akreditaciju, koja će za njih proteći bezbolno s obzirom na to da im je već i sada stručnost i kvaliteta na visokoj razini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....