Prošle je godine s obitelji ljetovao u Orebiću na Pelješcu, dva tjedna nakon strašnog požara koji je devastirao taj prelijepi poluotok na jugu Dalmacije, i iz čiste radoznalosti, odlučio je obići dio koji je progutala vatra. Prizor koji ga je dočekao bio je stravičan, kao da se čovjek spustio na neki drugi planet. Osim tonova sivo-crne čađe, nijedne druge boje nije bilo na tlu, niti jedan čisti kamenčić nije provirivao. Strava i užas. Ako je ta moćna priroda uništena nepažnjom čovjeka ili nekim čovjekovim nedjelom, to znači da čovjek takvo što može i spriječiti.
Promislio je to Damir Hoyka, naš poznati fotograf, i na temelju potresnih prizora izgorenog Pelješca napravio seriju dokumentarno-artističkih fotografija pod nazivom “Crna šuma” koje će se uskoro izlagati u muzejima diljem Hrvatske.
- Nakon ljetnog odmora vratio sam se u Zagreb, no u meni je ključalo da se nešto po tom pitanju mora i može napraviti. Želio sam stvoriti umjetnički projekt koji komunicira nužnost prevencije protiv požara i podiže svijest o važnosti šume i prirode. Moje oružje je fotografija. Osmislio sam koncepciju, zgrabio fotoaparat i odjurio natrag na Pelješac - priča nam Hoyka.
Bio je zgrožen
Projekt je podržala i Hrvatska vatrogasna zajednica, međutim, njegova vizija, kaže umjetnik, nije bila da napravi još jednu od protupožarnih kampanja poput plakata na kojem stoji zeleno stablo i prekrižena šibica.
- To je u redu, svi vidimo plakate, no kao da ih doživimo samo na informativnoj razini. Želio sam napraviti umjetnički iskorak, načiniti fotografije koje će čovjeka duboko potresti, tako da i na emotivnoj razini doživi tu strahotu koju vatrena stihija ostavi iza sebe. Želio sam postići onaj efekt koji sam i sam doživio - bio sam zgrožen - priča nam Hoyka.
Stigavši na Pelješac, povezao se s lokalnim ljudima, prije svega vatrogascima za koje ima samo riječi hvale. Niko Meštrović, zapovjednik DVD Kuna, izišao mu je u susret, pokazujući mu kako doći do izgorjelog predjela.
- Idući dan došao sam sam na zgarište. Bilo je rano ujutro, ondje nije bilo nijednog znaka života, vladala je grozna tišina. Ništa se nije čulo. Ni ptice ni leptiri, tek povremeno je zazujala neka slučajna muha. Zlokobna tišina. Utonuo u sam u tu izgorjelu šumu, najednom kao da je cijeli vanjski svijet nestao. Čovjeka obuzme neka duboka jeza. Gledaš ona drveća koja su do jučer bila živa, osjećaš kako si okružen hrpom mrtvih bića. Sve spaljeno i ranjeno. Groblje prirode. Totalno te uvuče, ogoli i zaogrne neki šok koliki je to zapravo gubitak. Trebalo mi je neko vrijeme da se saberem i krenuo sam raditi - opisuje Hoyka.
Prolazeći područjem, uspio je, kaže, naći tri fotografije koje predstavljaju arhetipski simbol užasa od požara: drvo koje urla, panj koji na svojem presjeku ima čađavi profil osobe i kao da govori “vidim tko mi je to napravio” i na trećem prizoru je kora od drveta koja izgleda kao rastopljeno ljudsko biće.
Čovjek u muzeju
- Te su scene nezamislive. Utonuo sam u posao i u jednom trenutku vidim da mi više ne odgovara dnevno svjetlo, premještam se, ali ništa ne dobivam. Pogledam na sat, a ono skoro devet navečer. Više od 12 sati u komadu proveo sam u tom crnom, užasnom, magičnom zgarištu, a da nisam osjetio ni glad ni žeđ. Jedva sam pronašao automobil - prisjeća se fotograf. Tri dana je svu energiju uložio na terenu, da bi iznjedrio seriju “Crna šuma”.
Budući da je Hoyka ovu tragediju pretvorio u snažno vizualno upozorenje, Hrvatska vatrogasna zajednica odmah je podržala projekt te će organizirati da se izložba može vidjeti u muzejima brojnih naših gradova. Prvo predstavljanje bit će u Varaždinu, 29. siječnja na Noć muzeja.
- Drago mi je da će fotografije biti u muzejima i galerijama. Čovjek koji odlazi u muzej, ne okrzne to samo okom, onako kako to činimo kada je riječ o reklamnim panoima. Onaj koji ulazi u muzej, na drugačiji način gleda i doživljava fotografiju i dopušta da ona utječe na njega, da mijenja njegov mentalni sklop. To je dublja komunikacija s publikom i to me veseli”, navodi Hoyka, koji za sve naše vatrogasce ima samo riječi hvale