Bila je to zlatna koka Holdinga. Dizali su nam stotinu automobila na dan. Mjesečno su samo na tome zarađivali 1,7 milijuna kuna. Nemilosrdno i bahato su ispisivali kazne. Više puta dnevno mogli su na vjetrobrane lijepiti čestitke u iznosu od 250 kuna.
To je značilo dodatnih 3,6 milijuna kuna na mjesec u njihovoj blagajni.
Garaže su bile pune.
Na njima su okretali 1,6 milijuna na mjesec.
Samo na omanjoj garaži u Ilici 45 godišnje su uzimali 2,3 milijuna kuna.
U blagajnu su se slijevala i sredstva od rezervacije parkirališnih mjesta na javim parkiralištima: točno 1,6 milijuna kuna na godinu.
Ta je tvrtka godinama bila omiljena igračka gradonačelnika Milana Bandića pa je mogla povisivati cijene naplate parkiranja u zonama kako god je htjela.
Prepolovljena dobit
Zbog svega Zagrebparking, vječno profitabilna tvrtka u sastavu Zagrebačkog holdinga, bila je najomraženija zagrebačka služba.
Također i njezin šef Mate Kraljević.
Zlatna koka danas više ne nese zlatna jaja.
Tvrtki, koja se nekad dičila milijunskim dobitima na kraju godine (2009. - 18,9 milijuna, 2010. - 21,7 milijuna kuna), zarada je prepolovljena. Lani je ona iznosila 8,6 milijuna kuna, što je u odnosu na 2010. pad od čak 60 posto. Zbog međunarodnih standarda morali su knjigovodstveno otpisati potraživanja u iznosu od čak 15,6 milijuna kuna. Da su taj iznos naplatili, imali bi čak i veću dobit nego prije. Sada taj iznos može sjesti bilo kada, što će, doznajemo u Zagrebparkingu, u budućnosti odlaziti u stalne poslovne prihode.
No, prepolovljena dobit nije jedini pad.
Lani su drastično počeli opadati prihodi. Ukupni prihodi 2009. godine iznosili su 180,7 milijuna kuna, 2010. 168,5 milijuna kuna, a 2011. 154 milijuna kuna, što je pad prihoda za 25 milijuna kuna, odnosno čak 15 posto.
Kraljevića više nema, na njegovu je mjestu mladi direktor Robert Mišeta, koji posljednjih dana ne plijeni pažnju zbog neobičnih financijskih pokazatelja te tvrtke. Proziva ga se za mobbing. Prema anonimnim prijavama, Mišeta šikanira zaposlenike, broji im koliko puta odlaze na toalet tijekom radnog vremena, premješta ljude s jednog radnog mjesta na drugo, ne produljuje ugovore o radu.
I da, zaposlenike prati GPS uređajima.
- Sve te prijave rezultat su uvođenja reda u Zagrebparking. Sva prozivanja polaze od onih koji su nekoć uživali goleme povlastice i koji su imali mnogo manevra za manipulacije. Sada su kivni i na taj način se revanširaju. Evo primjera: uhvatio sam tog jednog zaposlenika u malverzacijama na poslu. Otišao je na bolovanje, a medicinsku potvrdu za stres potpisao mu je liječnik kojem je bio sklon sređivati pauka. Što reći? - kaže Mišeta.
OK. Fantomske anonimne prijave i sukobi direktora s nekim zaposlenicima ipak nisu ključni razlog zbog kojeg financijski poslovni rezultati Zagrebparkinga nikad nisu bili lošiji. U poslovanje te nekoć financijski najmoćnije tvrtke upleo se i Ustavni sud, i Grad Zagreb, i Skupština. Pa čak i Tomo Horvatinčić.
Dnevna karta
Krenimo redom.
Prvo je 2009. Ustavni sud ukinuo ugovornu kaznu koja je iznosila 250 kuna. Na toj nezakonitoj ugovornoj kazni 2009. godine Zagrebparking uprihodovao je oko 43,1 milijun kuna.
Kako spasiti taj veliki novac, dosjetio se ondašnji direktor Kraljević koji je ugovornu kaznu pretvorio u - dnevnu kartu.
Dakle, “kraljevićanskim obratom” to je značilo da ako parkiranje nije plaćeno ili je vrijeme za parking isteklo, to se počelo tretirati kao da vozač planira na parkiralištu provesti cijeli dan, pa je Zagrebparkingovom kontroloru omogućeno da za vjetrobransko staklo zatakne dnevnu kartu. Rok plaćanja je - osam dana.
U 2010. godini od ugovornih kazni uprihodilo se ipak 8,2 milijuna kuna, a od dnevnih karata oko 23,8 milijuna kuna, što je za čak 12 milijuna kuna manje nego 2009. godine.
No, nije samo Ustavni sud u ovoj stavci dokinuo prihode Zagrebparkingu.
Odlukom tog suda ukinule su se odredbe odluka o komunalnom redu Grada Zagreba vezane za dizanje automobila s nogostupa i naplatu kazne. Prije odluke Ustavnog suda bilo je zabranjeno zaustaviti se ili parkirati na nogostupu. Ako ste to učinili, pauk vam je mogao dignuti vozilo, a komunalni redar ispisati kaznu od 300 kuna.
Ustavni sud to je ukinuo, i sada komunalni redar nema pravo vozaču automobila zaustavljenom na nogostupu narediti plaćanje kazne ako je ostavljeno 1,60 metara slobodnog prolaza za pješake, a ne smije ni narediti premještanje paukom ako je vozilo parkirano tako da je ostalo metar prostora za pješake do zgrade.
Samo zbog toga prihod u 2011. godini smanjio se oko 3,6 milijuna u odnosu na 2010. godinu.
Nakon toga u suzbijanje prihoda Zagrebparkinga uključio se i gradonačelnik Milan Bandić.
Prvi čovjek Zagreba počeo je smanjivati cijene mjesečnih povlaštenih parkirališnih karata, cijene parkiranja u zonama, a naplatu je na nekim mjestima skratio ili ukinuo tijekom blagdana. Gradonačelnik je, naime, osoba koja je donedavno na svoju ruku mogla proglašavati sve odluke vezane uz parkiranje u Zagrebu. Uvidjevši da se takvim potezima nanosi šteta Zagrebparkingu, Gradska skupština je tome odlučila stati na kraj. Od prošle godine tako se sve odluke vezane uz parking donose na prijedlog gradonačelnika, ali ih mora potvrditi većina zastupnika u Skupštini.
No, nije Bandić samo smanjivanjem cijena parkinga udario na Zagrebparking. Učinio je to i dozvolom gradnje poslovno-stambenog kompleksa Cvjetni i gradnjom podzemne garaža u srcu Zagreba koja je u vlasništvu kontroverznog poduzetnika Tomislava Horvatinčića.