Buđenje na devetom katu novoga studentskog doma na kampusu Sveučilišta u Splitu spektakularno je. Dok se iza Brača pomalo pomalja Sunce, pogled puca na more, na trajekt koji uplovljava iz Supetra, na Šoltu i na gotovo cijeli grad Split, a pred prozorom kruži jato galebova. Na devetom katu studentskog doma, u neboderu koji se visoko propinje iznad tla, apartmani su za profesore koji povremeno predaju na fakultetima splitskog Sveučilišta, a ispod njih studentske sobe.
Kad se otvori prozor, vidi se i položena zgrada studentskog doma na stupovima izdignuta od strmine i njegova sportska dvorana s igralištima na krovu. Ravno ispod je Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije. Dolje lijevo zadnji radnici se vrzmaju oko posve nove “zgrade tri fakulteta”, koja se očito priprema za useljavanje. Ispred nje uzdiže se kao da lebdi u zraku nevjerojatno smjela građevina Sveučilišne biblioteke, a još malo poviše nje velebna zgrada Ekonomskog fakulteta s kolonadom i trijemom antičkih dimenzija i proporcija. Iza Ekonomije, u daljini, moderni ostakljeni Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje...
Fascinantna je to panorama i ujedno jedinstveni fenomen u Hrvatskoj: tu je, uz dosadašnja ukupna ulaganja veća od milijardu kuna, izniknuo prvi u bivšoj Jugoslaviji pravi sveučilišni kampus po uzoru na američke, u vrijeme kada to nikome drugome u ovom dijelu svijeta nije ni padalo na pamet, kada su i u Europi sveučilišta većinom bila “razbacana” po velikim gradovima, baš kao i Sveučilište u Zagrebu.
Ovih dana kampus Sveučilišta u Splitu bilježi još jedan povijesni trenutak: nakon što je duže vrijeme stajala dovršena čak oko 97 posto, ali ne i posve dovršena, za useljenje se priprema velebna “zgrada 3 fakulteta” ukupne površine oko 30.000 četvornih metara, sa šest etaža povrh prizemlja i garažom sa 200 parkirnih mjesta te skloništem u podrumu. Ima šest amfiteatarskih predavaonica s ukupno 840 mjesta, 85 laboratorija i specijaliziranih praktikuma, 70 učionica i predavaonica te 250 ureda.
U najnoviju zgradu kampusa uselit će se za Split izuzetno važni Prirodoslovno-matematički, Pomorski i Kemijsko-tehnološki fakultet, te tri sveučilišna odjela, za studije mora, zdravstvene studije i forenzične znanosti. “Ta je zgrada vrlo iskoristiva”, kaže rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović, “ima unutarnja dvorišta i puno svjetla”, a stajala je oko 250 milijuna kuna. Nekoliko godina zjapila je nedovršena, sa svim već kupljenim namještajem, nakon što je izvođač Konstruktor zapao u poteškoće. No, je li kampus sada dovršen? Nažalost, nije.
Bespravna gradnja
Splitsko Sveučilište, kako kaže rektor Anđelinović, želi na kampus dovesti još i Pravni, Filozofski i Kineziološki fakultet te Umjetničku akademiju. Planira u kampusu sagraditi još jednu zgradu studentskoga doma za 1500 do 2000 studenata, tehnološki park i novi Rektorat. “Tek tada bismo mogli reći da u Splitu imamo pravi kampus u kojem dnevno boravi i radi desetak tisuća ljudi, a spava dvije do tri tisuće”, kaže rektor. No, za taj plan potrebno je još gotovo milijardu kuna! A kako je sve to počelo?
“Danas se o tome malo govori, no ja se volim toga prisjetiti, kako su potkraj 60-ih i početkom 70-ih godina na čelu Splita bili neki ljudi koji su imali u svjetskim mjerilima suvremen pogled na obrazovanje”, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Ivan Pavić, od kojega je Anđelinović, poznati splitski liječnik, šef patologije KBC-a Split i sveučilišni profesor, preuzeo rektorske insignije na svečanosti u splitskom HNK na samom početku ljeta prošle godine.
“Jedan od najistaknutijih među tim ljudima bio je svakako Jakša Miličić, gradonačelnik Splita tih godina”, nastavlja Pavić. “U promišljanju prostorne koncepcije i razvoja grada oni su u gradski urbanistički plan, na prostoru omeđenom ulicama Bruna Bušića, Matice hrvatske, Velebitskom i Vukovarskom, dugačkom oko 800, a širokom oko 400 metara, ucrtali kampus kada ga u bivšoj državi nitko nije imao, zamislili su sveučilište koncipirano na principima najmodernijih svjetskih sveučilišta, kampuskog tipa i s elementima integracije.”
To što je Split zamislio, postojalo je tada jedino u Americi. Prostor kampusa bio je tada zapušten i zarastao u šikaru, profesor Pavić sjeća se da su na njemu postojale samo neke trošne vojne barake. No, počelo se graditi. Prvo je sagrađena prva zgrada “GAG-a”, Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. Uslijedila je 1980. godine i prva faza Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, “FESB-a”. “Da prostor nije bio rezerviran, ne bi bilo ni jednog ni drugog”, kaže Pavić. No, tada se stalo.
Sljedećih skoro 30 godina splitski je kampus stajao zamrznut u vremenu i prostoru, a novi gradski oci počeli su mu polako otkidati dijelove i u uglovima graditi velike stambene zgrade s gradskim zamjenskim stanovima. Privatnici su bespravno sagradili obiteljske kuće s dvorištima, jer “zašto bi tako velik gradski prostor stajao neiskorišten”. Srećom, te je godine profesor Pavić izabran na drugi mandat dekana Ekonomskog fakulteta. “Idem u izbor i kažem kolegama, evo, pokušat ću u te dvije godine napraviti novu zgradu fakulteta na prostoru kampusa. Vidjelo se, naime, da ne možemo ostati u staroj trošnoj zgradi koja je u svakom smislu bila daleko ispod onoga što je nama trebalo i definitivno ispod razine naših ambicija. I ja sam to svoje obećanje vrlo ozbiljno shvatio...”, priča profesor Pavić.
Kao dekan Pavić je “učinio nešto dotad nezabilježeno”, kako sam kaže. Poput hrčka skupljao je za novu zgradu novac iz redovnih prihoda fakulteta, novac koji su profesori lako mogli i sebi podijeliti, ali nisu. I kad je skupio otprilike polovicu potrebnog novca, otišao je kod tadašnjeg ministra znanosti Hrvoja Kraljevića, opisao mu uvjete u kojima fakultet radi, rekao da im je nova zgrada nasušno potrebna i predložio da skupa krenu u gradnju, s tim da polovicu novca osigura sam Fakultet, a polovicu Ministarstvo. I ministar je to prihvatio.
Profesorima i zaposlenicima Ekonomskog fakulteta to se činilo toliko nestvarnim da je kamen temeljac za novu velebnu zgradu, djelo arhitekta Dinka Kovačića, postavljen tek kad je već bila gotova i druga etaža.
“Ostavili smo nedovršen jedan od 13 stupova koji nose prvi i drugi kat i onda smo u temelje tog stupa postavili kamen temeljac”, veselo se prisjeća tih dana Ivan Pavić. U tom momentu je “i kampus, za koji se mislilo da se neće nikada napraviti, odjednom postao realna priča...”
Dobrim dijelom zahvaljujući novoj zgradi Ekonomskog fakulteta, Ivan Pavić izabran je za prorektora. Tek tada ekipa tadašnjeg rektora Ive Babića počinje na prostoru kampusa praviti prostorni plan i raspored budućih zgrada. Za te zgrade, međutim, Sveučilište u Splitu nije imalo novca da ih samo sagradi. No, sretna je okolnost bila da je prorektor Pavić bio i predsjednik “novčanog vijeća” pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Zagrebu.
Ozbiljni popravci
Ministarstvo je tada svake godine raspolagalo s četrdesetak milijuna kuna za investicije, ali kada se taj novac rasporedio na sva četiri državna sveučilišta i sve njihove fakultete, to nije bilo dovoljno ni za ozbiljnije popravke prozora i krovova. Tada je Pavić predložio da se taj novac koristi za otplatu kredita iz kojih bi sva hrvatska sveučilišta mogla graditi kompletne nove fakultetske zgrade. Tako je i bilo. Splitsko Sveučilište dobilo je prvih 345 milijuna kuna kredita koji je otplaćivala država.
Tim novcem prvo je na kampusu sagrađena prekrasna knjižnica, rad šestero arhitekata, Lovre Petrovića, Jurice Jelavića, Dine Bašić-Ožić, Damira Perišića, Jasmina Šenovića i Eugena Širole. S oko 17.000 kvadrata dograđeni su FESB i “građevina”, a nedaleko od splitske bolnice sagrađeni su Medicinski fakultet, zgrada temeljnih medicinskih znanosti i kongresni centar.
Split je tada dobio i drugi kredit od 500 milijuna kuna, a otprilike toliko dobila su i druga sveučilišta, jer je u međuvremenu riječko Sveučilište dobilo u vlasništvo vojarnu na Trsatu, a osječko vojarnu Južni logor. Tim novcem na splitskom su kampusu podignuti impozantni studentski dom i studentski centar koje su projektirali Neno Kezić i Emil Šverko. Projektna dokumentacija izrađena je i za nove kuće Pravnoga i Filozofskog fakulteta, raspisan je natječaj za idejno arhitektonsko rješenje Umjetničke akademije... ali njihova gradnja nikada nije ni započeta. Ispriječili su joj se notorni hrvatski “imovinskopravni odnosi”.
Naime, unatoč tome što je Grad Split čitav prostor kampusa namijenio samo splitskom Sveučilištu, brojne parcele u njemu ostale su u privatnom vlasništvu, a vlasnici su za svoju zemlju tražili više novca nego što je Sveučilište moglo i smjelo platiti.
Današnji rektor Anđelinović raširio je pred novinarima Jutarnjeg lista veliki plan s ucrtanim parcelama, obojenima prema vrsti vlasništva. Pred novinarima se pojavila prava “tigrova koža” ili šareni patchwork. Najveće površine su u vlasništvu Sveučilišta, no velike su i brojne parcele još u vlasništvu Grada i Republike Hrvatske i nikako da se prenesu Sveučilištu. Rektor Anđelinović ne krije ogorčenje zbog toga.
Inovacijski centar
Premda već danas kampus izgleda impresivno, bez “zgrade 3 fakulteta” splitsko Sveučilište zapravo ima u svom vlasništvu najmanje četvornih metara po studentu od svih hrvatskih javnih sveučilišta!
“Split se ne može mjeriti s onim što su drugi gradovi i druge sredine dali svojim sveučilištima”, kaže Anđelinović. “Zadar je dao najbolju kuću na rivi, a sada i vojarnu. Varaždin i Koprivnica dali su svojim sveučilištima i zgrade i opremu. A mi bismo sada trebali potrošiti gomilu novca samo da isplatimo privatne vlasnike...”
Najgore je za rektora Anđelinovića da Hrvatska ne može kampuse, odnosno nove zgrade na njima, prijaviti za financiranje europskim fondovima jer je tako ispregovarala prilikom pristupanja Europskoj uniji. Za razliku od sveučilišta po drugim bivšim socijalističkim zemljama, koja su novcem EU posve obnovila svoju infrastrukturu, Hrvatska može na europski novac računati samo za gradnju smještaja za studente i za opremanje laboratorija. Ali, ni to ne ide glatko.
Na Sveučilištu su zamislili da bi na kampusu otvorili znanstveno-inovacijski centar (ZIC) koji bi bio zajednički za cijelo Sveučilište. U njemu bi znanstveno najpotentnije skupine istraživača formirale centre znanstvene izvrsnosti, za koje je izrada kriterija pri kraju. Opremu ne bi držali na svojim fakultetima, nego bi se okupili na jednom mjestu i provodili interdisciplinarne projekte koje bi financirali europski i drugi fondovi.
No, “ova Vlada je prošla, Ministarstvo regionalnog razvoja nije za nas napravilo ništa, sada nas prebacuju Ministarstvu znanosti...”, prilično je ljut Anđelinović, osobito zato što je resorni ministar profesor sa splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Grčić, “a takav jedan centar dizao bi splitsko gospodarstvo, svojim inovacijama povećavao bi mu tehnološku spremnost...”
Delegacija splitskog Sveučilišta posjetila je nedavno i Krakov i vidjela kako je tamošnje sveučilište novcem europskih fondova izgradilo i zgrade i kupilo najmoderniju opremu.
“Bilo nam je teško objasniti bilo kome da smo mi to propustili, jer ako nemaš znanje, znanost i tehnologiju, ako time ne upravljaš kao gospodarskim resursom, onda si na razini ‘banana republike’.”
Godišnji proračun
Rektor je nezadovoljan i odnosom Grada Splita prema njegovu Sveučilištu.
“U godišnjem proračunu od 800 milijuna kuna, za zajedničke projekte sa Sveučilištem nema niti jedne kune”, kaže. S druge strane, Sveučilište je spremno za svoje gospodarsko okruženje učiniti najviše što može. Primjerice, namjerava iskoristiti svoje velike ravne krovove za demonstracijsku proizvodnju topline i povrća za buduću studentsku menzu.
“Naši studenti i njihovi mentori mogli bi izraditi toplinske sunčeve kolektore, to oni znaju, to je njihova struka, pa bi hotelijeri, građani i svi ostali mogli doći vidjeti kako se proizvodi energija iz sunca. A ljudi još nisu uspjeli naći učinkovitije iskorištavanje sunca od fotosinteze i staklenika”, pun je planova rektor Anđelinović.
Poznato je također da ispod Sveučilišne biblioteke postoji izvor vode koja bi se mogla koristiti za grijanje i hlađenje, a možda i za piće. No, kada te i slične projekte predlože Gradu Splitu, dobiju odgovor da za njih “nema novca” ili da bi predstavljali kršenje propisa o javnoj nabavi... Anđelinović se pita znaju li gradski vijećnici sve to i ne bi li bilo pametno sazvati posebnu sjednicu Gradskoga vijeća posvećenu problemima Sveučilišta.
“I što rade naši saborski zastupnici?”, dodaje splitski rektor.
Istodobno, Sveučilište je sa svojih 20.000 studenata i 1500 zaposlenika najveći poslodavac u Splitu.
“Samo da svi oni popiju u gradu jednu kavu dnevno za 10 kuna, stvorit će godišnji promet od 80 milijuna, a državi porezni prihod od najmanje 12 milijuna kuna”, napominje prorektor za logistiku i informacijsku infrastrukturu Marko Rosić.
Za daljnja ulaganja na kampusu splitskom Sveučilištu jedina je šansa da novac iz europskih fondova privuče preko funkcionalne integracije i povezivanjem fakulteta i gospodarstva kroz komercijalne projekte.
Turistička ponuda
Primjerice, Filozofski fakultet, kao izvorište umjetničkih ideja, mogao bi angažirati studente Umjetničke akademije pa pojačati kulturnu turističku ponudu Splita kroz “kulturizam” i slično. Do novca mogu doći i prodajom starih zgrada, primjerice Pravnoga fakulteta.
U svakom slučaju, u kriznim privrednim i društvenim okolnostima splitskom Sveučilištu neće biti lako skucati još 800 milijuna do milijardu kuna da bi na jednom mjestu okupio većinu svojih fakulteta i učinkovito pružio sve potrebne usluge studentima i zaposlenicima. Ipak, već i ovime što je do sada učinilo na kampusu Sveučilište u Splitu dalo je svojoj sredini nemjerljiv doprinos. “Danas Split definitivno, baš kao i Rijeka i Osijek, svoju vitalnost može zahvaliti činjenici da u njemu postoji sveučilište koje se uspjelo othrvati jednom ne baš berićetnom vremenu”, kaže profesor Pavić, jedan od najzaslužnijih za veličanstveni splitski kampus. “U tom vremenu ta tri sveučilišta uspjela su spriječiti ili usporiti demografska kretanja usmjerena prema centru i prema inozemstvu, tako da su ti ‘rubni’ dijelovi zemlje ostali puno snažniji nego što bi bili bez svojih sveučilišta i bez svojih kampusa.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....