U koordinaciji s USKOK-om, djelatnici PNUSKOK-a su uhitili troje državljana Makedonije i jednu državljanku Bugarske zbog sumnje da su u sastavu zločinačkog udruženja trgovali drogom. Policija je istraživanjem utvrdila da je 57-godišnji Makedonac udružio snage s još jednim sunarodnjakom i dvije dame te su tijekom 2022. nabavljali, skladištili, prevozili i preprodavali kokain.
Mozak akcije je veću količinu droge nabavio i skladištio na određenim adresama, a dame su pazile da preuzimanje prođe neometano. Bile su izvidnica i obavještavale 57-godišnjaka o svim rizicima i pojavama ugroze transporta na pojedinim rutama, a ujedno su prevozile i druge članove ekipe zadužene za čuvanje opijata i potom za njihovu daljnju distribuciju. U pretragama diljem tri županije koje koriste osumnjičeni, kriminalisti su pronašli i oduzeli revolver, dva pištolja od kojih je jedan s prigušivačem, više komada streljiva, bankovne kartice, mobiteli, 189 400 eura, 5 100 kuna ali i četiri kilograma kokaina.
Policija je, inače, objavila i podatke da je 28 europskih zemalja udružilo snage u borbi protiv trgovanja drogom i vatrenim oružjem, te krijumčarenju migranata i trgovanja ljudima.
- Tijela za provedbu zakona zajednički su djelovala protiv trgovanja vatrenim oružjem, trgovanja drogama, krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima tijekom koordiniranih Zajedničkih akcijskih dana od 26. do 29. listopada. Akcije koje su uključivale intenzivne kontrole na vanjskim granicama EU-a koordinirali su Španjolska i Europol, a financirane su iz IPA-e/2019. Potporu operativnim aktivnostima koje su uključivale 28 zemalja (18 država članica EU-a i 10 trećih zemalja) također su dali Eurojust, Frontex, INTERPOL, SELEC i druge međunarodne organizacije. Zajednički akcijski dani EMPACT-a planirani su na temelju pristupa vođenog obavještajnim podacima koji je uključivao suradnju cijelog niza tijela za provedbu zakona, između ostalog policiju, carinu, imigracijske agencije i agencije za nadzor granica – kažu iz policije. Dodaju i da su se operativne aktivnosti uglavnom provodile na Balkanu i u jugoistočnoj Europi te da su ostale europske zemlje doprinijele kriminalističko-obavještajnim podacima provodeći operativne akcije na nacionalnoj razini.
Gotovo 16 000 službenika bilo je uključeno u akcije na terenu. Istovremeno su nacionalna tijela koordinirala specijalne aktivnosti usmjerene na mreže trgovanja ljudima koje sudjeluju u radnoj i seksualnoj eksploataciji i prisilnom prosjačenju. Rezultati ovih akcija bit će objavljeni u sljedećem priopćenju. Sveukupno, aktivnosti su dovele do uhićenja 382 osumnjičene osobe, od kojih je većina bila upletena u trgovanje drogama, pomaganje u nezakonitim migracijama, krivotvorenje isprava i trgovanje vatrenim oružjem. Službenici na terenu otkrili su niz kaznenih djela vezanih za pomaganje u nezakonitim imigracijama i s tim povezane povrede zakona poput krivotvorenja isprava. Uhićenja i izuzeti dokazi omogućili su tijelima za provedba zakona pokrenuti 130 novih istraga.
I hrvatska policija dala je svoj obol. U provođenju Zajedničkih akcijskih dana JAD SEE (Joint Actions Days South-East Europe) sudjelovala je i Uprava kriminalističke policije u suradnji s policijskim upravama vukovarsko-srijemskom, brodsko-posavskom, karlovačkom i ličko-senjskom, a u sklopu EMPACT prioriteta nezakonite migracije i EMPACT prioriteta vatreno oružje.
Cilj je bilo provođenje pojačanih mjera i radnji u smislu kontrole vozila i osoba te brzom protoku i razmijeni informacija između zemalja koje su sudjelovale u provođenju zajedničkih akcijskih dana.
Tijekom mjera i radnji koje su se provodile na području policijskih uprava vukovarsko-srijemske, brodsko-posavske, karlovačke i ličko-senjske izvršena je kontrola 8331 osobe i 5370 motornih vozila. Tom prilikom otkrivena su tri kaznena djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma“ iz čl. 326. Kaznenog zakona slijedom čega su uhićene tri osobe zbog sumnje u počinjenje spomenutog kaznenog djela, dok su još dvije osobe uhićene temeljem potrage/naloga o uhićenju.
Balkanska ruta poznata je jer se koristi u velikom broju kriminalnih područja, uključujući krijumčarenje migranata i trgovanje vatrenim oružjem i drogama u EU. Multinacionalnim kriminalnim skupinama izvor oružja uglavnom su zemlje Zapadnog Balkana gdje je dostupan velik broj stručnjaka za vatreno oružje. Vatreno oružje zatim se prevozi u EU - uglavnom u Belgiju, Francusku, Njemačku, Španjolsku i Nizozemsku. S druge strane, Balkanska ruta je ključna ulazna točka za trgovce heroinom, a trgovci kanabisom i kokainom također koriste ovu tranzitnu točku.
Trgovanje drogama i nezakonita trgovina oružjem usko su povezane, osobito kad se radi o mrežama trgovanja kokainom. U nekim slučajevima, kriminalne mreže razmjenjuju oružje za drogu. Također koriste oružje za dobivanje i zadržavanje kontrole nad unosnim tržištem drogama. Nezakonito tržište oružjem posljednjih je godina stabilno, i kad se radi o proizvodima koji se nude i kad se radi o intenzitetu trgovine. Vatreno oružje prisutno na crnom tržištu kreće se od starog do novog vojnog oružja. Oružje sa streljivom bez projektila koje se kasnije prepravlja u pravo je također problem. Koordinirane aktivnosti nacionalnih tijela na Zapadnom Balkanu doprinose otkrivanju navedene trgovine te su tijekom Zajedničkih akcijskih dana dovele do presretanja droge i vatrenog oružja.
Oružje se često krijumčari u pošiljkama s miješanom robom ili skriveno u vozilima. To je slično načinu na koji se krijumčari droga, na primjer kokain sakriven u građevinskom materijalu ili pošiljkama voća ili heroin sakriven u tajnim pretincima u vozilima. Trgovci drogama i dalje koriste drevnu mrežnu ruta na Putu svile kojim dovoze heroin na europsko tržište. Krijumčarenje migranata je također intenzivno u tim područjima.
Kao bitno logističko središte, na Balkanskoj ruti tisuće kamiona ulazi u EU s različitom robom, uključujući namirnice i građevinske materijale. Stoga su nacionalna tijela stavila fokus na glavne ulazne točke. Primjer je najveća kopnena ulazna točka u Europi - kontrolna točka Kapitan Andreevo u Bugarskoj na granici s Turskom - kojom svaki dan na putu prema EU prolazi otprilike 1 500 kamiona s različitom robom. Budući da kriminalne mreže imaju izrazito međunarodni karakter, njihov lanac opskrbe i tržišta utječu na mnoge zemlje te predstavljaju opasnost za EU u cjelini. Europolova SOCTA navodi da 80% kriminalnih mreža aktivnih u EU-u koristi legalne strukture za pomaganje svojih kriminalnih aktivnosti.