Vrhovni sud je potvrdio presudu za ubojstvo kamatara prije više od 16 godina

Vrhovni sud je potvrdio presudu 70-godišnjem Josipu Mađeru koji je u obnovljenom postupku, nakon presude Europskog suda za ljudska prava, osuđen na 25 godina zatvora zbog ubojstva kamatara Vlade Martinca što se dogodilo prije više od 16 godina.

Mađer je kamatara ubio s leđa u automobilu 2004. kako bi izbjegao vraćanje 14.000 eura duga. Tijelo je najprije pokušao zapaliti, a kada to nije uspio leš je raskomadao i zakopao zbog čega je 2006. osuđen na 28 godina zatvora.

No, ponovno mu je suđeno nakon odluke Europskog suda za ljudska prava koji je 2011. utvrdio da je u policiji bio podvrgnut nečovječnom postupanju te da mu je kod policijskog ispitivanja bila uskraćena pravna pomoć.

U obnovljenom postupku Mađer je zbog teškog ubojstva osuđen na 25 godina zatvora u lipnju 2020. na velikogoričkom Županijskom sudu pri čemu mu je uračunato vrijeme u istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne, gdje je proveo ukupno više od 10 godina.

I na ponovljenom suđenju je utvrđeno da je Mađer ubio iz koristoljublja jer je dugovao novac, a nije imao za povrat duga. Žrtvi je pucao u leđa, a potom je tijelo pokušao uništiti paljenjem i u konačnici ga raskomadao i zakopao.

Vrhovni sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u obnovljenom postupku pravilno utvrdio sve okolnosti odlučne za krivnju i kaznu, odbacivši žalbu optuženika.

Olakotnim je Mađeru cijenio prijašnju neosuđivanost, visoku životnu dob, narušeno zdravstveno stanje i činjenicu da je od počinjenja djela prošlo više od 16 godina.

No, na listi otegotnih okolnosti našla se njegova izrazita bešćutnost i podmuklost jer je žrtvu koju je poznavao dugi niz godina ubio u automobilu iz neposredne blizine pucanjem u leđa. Osim toga nakon ubojstva je pokazao "izrazitu svirepost, brutalnost i bešćutnost paljenjem, rezanjem udova i zakapanjem ubijene žrtve".

Vrhovni sud je zaključio da je tako izrečena sankcija primjerena težini i okolnostima počinjenog nedjela kao i osobi optuženika kojom će se izraziti društvena osuda i utjecati na sve ostale da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti njihova činjenja i o pravednosti kažnjavanja.

Ujedno će jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, zaključio je Vrhovni sud, napominjući da je protiv drugostupanjske presude dopuštena žalba jer je izrečena kazna dugotrajnog zatvora o kojoj "u trećem stupnju" također odlučuju vrhovni suci.