VELIKA PLJAČKA HRVATSKIH ŽELJEZNICA ‘Zašto krađu 50 tona žice zakon tretira kao prekršaj?!'

Dan je 17., mjesec studeni 2012. godine, jedan sat iza ponoći. Zemlja je u euforiji nakon što je Haaški sud dan prije oslobodio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača.

Slavljenje slobode još ne jenjava iako su slavljenici već pomalo umorni. Posebno je veselo u Đurđevcu, rodnom mjestu generala Markača. Cijelu tu gungulu i narodno veselje iskorištava grupa kradljivaca za pljačku telefonskog kabela uz žejezničku prugu upravo kod Đurđevca. Penju se na drvene telefonske stupove i cvikaju žicu. Te noći zadovoljili su se samo s oko 2,5 kilometara kabela iz kojeg će izvaditi ono najvažnije - bakrenu žicu - i prodati je u stanici za otkup sekundarnih sirovina.

Velika šteta

Ovo je samo jedna od 629 registriranih krađa željezničkog materijala u prošloj godini.

- Krade se sve, telefonski vodovi, energetski kabeli, dijelovi tračnica, pružni pragovi, znakovi upozorenja, vijci za pragove, kamenje. Uglavnom sve što se može prodati ili iskoristiti. A to nam uzrokuje veliku materijalnu štetu - ustvrdio je Zlatko Mihaljević , pomoćnik direktora održavanja u HŽ Infrastrukturi. Samo prošle godine na prugama širom Hrvatske ukradeno je raznog materijala u vrijednosti od 12 milijuna kuna. Na području Istre, Zagorja i Podravine od 2010. godine do danas ukradeno je više od 1000 kilometara telefonskog kabela koji se koristi za telekomunikacijsku vezu između željezničkih stanica. Nadomještanje ukradenih 1000 kilometara telefonskog kabela stoji oko 19 milijuna kuna, a kradljivci su prodajom bakra zaradili između dva i tri milijuna kuna.

Veći broj krađa

- U posljednje vrijeme kradljivci su sve komotnij te su počeli piliti drvene telefonske stupove kako bi brže i lakše došli do kabela - pojasnio je Mihaljević. Broj krađa, u odnosu na 2011., prošle je godine znatno povećan.

Zabilježeno je 629 krađa, a godinu dana prije 401. Od 2007. do kraja 2012. bilo je ukupno 1970 krađa, a počinjena je šteta od 31,5 milijuna kuna. - Tim novcem mogli smo urediti 31 cestovni prijelaz. No, umjesto toga, mi novac moramo ulagati u popravak šteta koje nam počine kradljivci - napomenuo je Mihaljević.

Suradnja s policijom

Na području Gorskoga kotara meta kradljivaca su energetski kabeli za signalno-sigurnosne uređaje ugrađivani prilikom trogodišnje izmjene sustava elektrovuče na pruzi od Moravica do Rijeke. Riječ je o kabelima za signalno-sigurnosne uređaje koji u sebi sadrže bakar. Tijekom trogodišnje izmjene kabela kradljivci su ukrali 60 kilometara kabela u cijeloj dužini pruge od Moravica do Rijeke! Kabeli su ukupno teški oko 50 tona. Bili su položeni u betonske kanale pokraj pruge i prekriveni betonskim pločama, što lopovima nije bila nikakva prepreka. Signalni uređaji zbog krađe se i dalje napajaju pomoću starih kabela ukopanih u zemlju koje će HŽ Infrastruktura morati zamijeniti i u to investirati oko 23 milijuna kuna.

- Tu nije riječ o pojedincima. Za krađu takve količine materijala bila je potrebna dobra organizacija. Pruga prolazi kroz teško pristupačni teren Gorskog kotara. Da biste došli do nje, morate poznavati šumske putove, lokalne ceste - objasnio je Nenad Baranović, pomoćnik direktora održavanja HŽ Infrastrukture. Obrana protiv tih pljačkaša gotovo je nemoguća.

- Kako ćete vi u Gorskom kotaru osigurati 60 kilometara trase pruge.Fizički ne možete čuvati 60 kilometara pruge - napomenuo je Baranović.

U HŽ-u pljačkašima pokušavaju stati na kraj suradnjom s policijom i angažmanom zaštitarskih službi. HŽ Infrastruktura s Ravnateljstvom policije predlaže i promjenu Zakona o otpadu kojim bi se odredilo da se svaki prodavač sekundarne sirovine mora identificirati osobnim dokumentom i dati pismenu izjavu o porijeklu sirovine.

Sigurnost nije ugrožena

Da se krade apsolutno sve što je uz mrežu željezničkih pruga dostupno, dokazuje i ovomjesečna prijava strojovođe vlaka na relaciji Strizivojna - Vrpolje - Osijek. On je prijavio da su na svim cestovnim prijelazima u dužini od 35 kilometara željezničke pruge ukradeni svi prometni znakovi “STOP” i Andrijini križevi!

Marijan Pavličić, zadužen za sustav upravljanja sigurnošću, tvrdi kako zbog svih tih krađa sigurnost putnika i odvijanje prometa nije bilo ugroženo.

- Naš trostruki sustav sigurnosti signalizira nam svaki izvanredni događaj. Ovisno o vrsti ukradenog materijala, usporavamo brzinu vlakova ili se oni zbog mjera opreza zaustavljaju. To prouzročuje velika kašnjenja i nezadovoljstvo putnika koji misle da vlakovi stoje ili kasne zbog naše nesposobnosti, a zapravo je to zbog njihove sigurnosti.

Na cestovnim prijelazima rampe su sve čašće podignute, a vlakovi prolaze. Uzrok tome je krađa kabela za napajanje, što onemogućava spuštanje rampi. U takvim slučajevima vlakovi znatno usporavaju, a radnici HŽ-a stoje na prijelazima i zaustavljaju automobile.

U SFRJ - sabotaža

Iako kradljivci mogu prouzročiti nesreće s katastrofalnim posljedicama, krađe se prema zakonu tretiraju samo kao prekršaj.

- Kada bi kvalifikakcija krađe, a time i kazne bile rigoroznije, potencijalni pljačkaši bolje bi razmislili hoće li se u to upuštati - izjavio je Nenad Baranović.

U bivšoj državi takvo se nedjelo tretiralo kao sabotaža i kazne su bile rigorozne. U Hrvatskoj su kazne za kradljivce, one rijetke koje se ulovi, uglavnom novčane koje se zbog materijalnog stanja pljačkaša teško i mogu naplatiti. Kao i obično, vjerojatno će se morati dogoditi neka velika nesreća da bi zakonodavac propisao teže kazne za ovakva nedjela.