Kako se sezona spaljivanja korova na poljoprivrednim površinama zahuktava, i traje sve do 1. svibnja, vatrogasci zbog nesavjesnog ponašanja pojedinaca imaju pune ruke posla. U ponedjeljak tijekom dana 26 vatrogasaca, članova VZG Jastrebarsko, borilo se s velikim požarom na Žumberku.
A sve je krenulo u prijepodnevnim satima kad su se prvo odazvali na poziv u pomoć da gori u Bukovcu Svetojanskom. Paralelno s time, na području Žumberka, točnije u Jurkovu Selu, izbio je veliki šumski požar s kojim su se u koštac prvo uhvatili vatrogasci iz Krašića i Žumberka. Međutim, zbog izuzetno zahtjevnog terena, kao i velike opožarene površine, zatražena je pomoć dodatnih ekipa iz Jastrebarskog i Petrovine, a potom i Domagovića, Novaka, Donjeg Izimja i Gornje Reke.
Udruženim snagama požar je lokaliziran oko 18 sati a potpuno ugašen oko 20.30 sati.
Provedenim očevidom na mjestu događaja u Jurkovom Selu, policija je utvrdila da je oko 10.25 sati na poljoprivrednom zemljištu 69-godišnjak zapalio suho granje i lišće. Uslijed naleta vjetra požar se proširio na šumu. Sreća u nesreći je da nitko nije ozlijeđen, a materijalna šteta je veća. Nije za isključiti da će se po dovršetku kriminalističkog istraživanja nepažljivi umirovljenik nositi s teretom kaznene prijave za dovođenje u opasnost života i imovine.
U međuvremenu je stigla dojava da gori i u Kostanjevcu, svega nekoliko kilometara dalje, a ta je vatrena stihija obuzdana i ugašena oko 21.30 sati. Mirno nije bilo ni u Prilipju, gdje su se vatrogasci iz Jastrebarskog odazvali na intervenciju i spriječili širenje vatre.
- Kako se i narednih dana ne bi ponovilo isto, molimo naše drage sugrađane da se suzdrže od spaljivanja korova na otvorenom prostoru, a ako baš moraju neka se pridržavaju preventivnih mjera zaštite od požara i prije spaljivanja nazovu vatrogasce na broj 193, apeliraju iz VZG Jastrebarsko.
Iz PU zagrebačke podsjećaju da se planiranim ponašanjem smanjuje mogućnost dovođenja u opasnost života i imovine, a što u ovom slučaju ima za posljedicu nekontrolirano širenje požara.
- Podsjećamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima. Takvi se požari, ako nisu strogo kontrolirani, zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte, a ujedno i ugroziti ljudske živote. Dolaskom toplijih i sunčanijih dana počinje sezona radova na poljoprivrednim površinama, okućnicama i vrtovima, a samim time započinje i spaljivanje korova, suhe trave i niskog raslinja čime se povećava opasnost od nekontroliranog širenja požara na otvorenom. Spaljivanje korova je dozvoljeno do 1. svibnja, ali pozivamo građane na dodatan oprez i stalni nadzor vatre do kraja spaljivanja suhe trave i raslinja s ciljem zaštite osoba i imovine, upozoravaju iz policije.
Policija je dala i naputke kako na siguran način spaljivati korov. Pa tako prije spaljivanja treba o tome upoznati mjesno nadležnu vatrogasnu postrojbu i isto se mora obaviti na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, a sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije. Samo mjesto spaljivanja mora biti dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala te električnih vodova i stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate. Također, tlo na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i otpaci, prethodno se mora očistiti od suhe trave i svega onoga što je lakozapaljivo, a samo mjesto spaljivanja izolirati odnosno očistiti u širini najmanje pet metara. Biti nazočan spaljivanju i imati vatru u svakom trenutku pod kontrolom je također, napominju iz policije, važna stavka. Važno je i uza sebe imati sve što je potrebno za početno gašenje eventualnog požara.
- Osoba koja je vatru naložila, dužna ju je i pravilno ugasiti. Mjesto paljenja smije se napustiti tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom. Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću. Preporučujemo građanima da, osim spaljivanja, koriste i druge metode saniranja biljnog otpada (mljevenje u piljevinu, kompostiranje i dr.) kako bi se biljna masa iskoristila i spriječili nekontrolirani požari. Za nepoštivanje odredbi Zakona propisane su sankcije. Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana kazna je od 15.000 do 150.000 kuna ili do 60 dana zatvora. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti se s od dvije do 15.000 tisuća kuna. U slučaju da se ne prijavi nastanak požara, kazna je od 1000 do 15.000 kuna – naglašavaju iz policije dodajući i da se ovakvim nepromišljenim radnjama može počiniti i kazneno djelo poput dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, a zakon je zapriječio za to od šest mjeseci pa sve do pet godina, ovisno je li iz nehaja ili ne, i kakve su posljedice.