NEPRAVOMOĆNA PRESUDA

Šokantan preokret na suđenju ‘osječkim grobarima‘ koji su mrtvima krali nakit i satove

Po treći put unazad četiri i pol godine na sudu u Osijeku izrečene su im nepravomoćne presude
 Marko Mrkonjić/Cropix

Po treći put unazad četiri i pol godine na Općinskom sudu u Osijeku izrečene su nepravomoćne presude grobarima i nosačima osječke gradske tvrtke Ukop koji su optuženi da su u periodu od 1993. do 2013. godine s posmrtnih ostataka pokojnika iz grobnica, ali i iz samih sanduka u mrtvačnicama, skidali nakit i satove pokojnih osoba te ih zadržavali.

Suđenje 'osječkim maratoncima' tako se pretvorilo u pravi maraton, jer su prethodne dvije nepravomoćne presude u glavnini ukidane i vraćane na ponovno suđenje.

Nakon trećeg suđenja, sudac Ivan Sajter oslobodio je preostalih 11 optuženika. Točnije osmoricu grobara, Branislava Raškovića, Romana Rusana, Vladimira Šaulića, Sanela Drakčića, Zorana Martića, Dejana Vujića, Željka Molnara i Matu Miškovića, dok je u odnosu na nosače Ivicu Dizdara, Željka Arlavija i Ivicu Ećimovića optužba odbačena, jer je za njih nastupila apsolutna zastara.

image
Marko Mrkonjić/Cropix

Podsjetimo, u prvoj nepravomoćnoj presudi u svibnju 2017. optuženici su bili osuđeni na ukupno 19 godina i 8 mjeseci zatvora. Sada, četiri i pol godine poslije, svi su slobodni. Općinsko državno odvjetništvo vjerojatno će se žaliti na presudu, no ako ona postane pravomoćna troškovi postupak past će na teret državnog proračuna. Dio zaplijenjenog nakita, satova i ostalih predmeta koji su kod optuženika pronađeni, pak, pripast će Republici Hrvatskoj.

- Kod nosača nema kaznenog djela teške krađe nego pronevjere u službi. Naime, prijašnji je sudac, nakon provedenog dokaznog postupka, iznose štete za koje ih se teretilo, a bilo je riječi o iznosima od po 10.000, 11.000 ili 16.000 kuna, umanjio na iznose ispod 2.000 kuna, odnosno štetu je sveo na ono što je realno dokazano. S obzirom da se šteta do 2.000 kuna nakon izmjena kaznenog zakona tretira kao pronevjera male vrijednosti za ovo je kazneno djelo apsolutna zastara nastupila još 2019. godine – rekao je Sajter.

Kad je, pak, riječ o grobarima, njih je oslobodio, jer je zaključio kako je kod njih bila riječ o zabludi o biću djela, a ne o protupravnosti.

- Naime, u Ukopu se tako godinama postupalo, što je potvrdio i bivši direktor, koji je rekao da je praksa bila 'tko nađe, njegovo je'. Kazneno djelo teška krađa se može kazniti samo ako ima izravne namjere. Nema razumnog razloga da vi, koji ste relativno neškolovani i koje nemate ta pravna znanja, trebali znati nešto o Zakonu o vlasništvu. Istina, vaša zabluda je mogla biti otklonjiva, jer ste se mogli uvjeriti čitajući sa spomenika kome to pripada, odnosno tko su nasljednici. No, stvar je u tome da se djelo može počiniti samo s namjerom. Otklonjiva zabluda znači da je nehajno postupanje, a teška krađa se ne može počiniti nehajno i zato ste svi oslobođeni – kazao je Sajter.

image
Sudac Ivan Sajter
Marko Mrkonjić/Cropix

Tako je u konačnici najgore prošao grobar Željko Gavrić, jedini koji je priznao kazneno djelo i koji je pravomoćno osuđen na osam mjeseci zatvora što mu je zamijenjeno radom za opće dobro. Ranije je pravomoćno oslobođen i Josip Burger.

Grobare i nosače teretilo se da su teškim krađama priskrbili imovinsku korist od najmanje 162.800 kuna. No, većina ih je odbacivala krivnju, iako je dio njih u istrazi priznao kako su s tijela pokojnika, odnosno iz lijesova uzimali zlatninu, vadili zlatne zube..., a jedan je čak i prigodom uhićenja na ruci imao sat kojeg je uzeo s jednog pokojnika.

Obrane su im se temeljile na tvrdnji da nije riječ o teškim krađama, odnosno krađama uopće, za što ih je teretilo Općinsko državno odvjetništvo, „jer je bila uobičajena praksa da grobari prilikom iskapanja grobnica zbog novih pogreba uzmu se ono što u grobnici nađu.” Obrane su cijelo vrijeme problematizirale i činjenicu da se ne zna tko su oštećenici, kao ni točni datumi krađa.

Inače, i drugostupanjski, Županijski sud u Varaždinu, prilikom odlučivanja o drugoj presudi istaknuo je kako je Općinski sud u Osijeku zanemario i nije utvrdio jesu li optuženici postupali u zabludi o protupravnosti svojih radnji, poglavito na račun iskaza Krešimira Vinaja, bivšeg direktora Ukopa, koji je izjavio da su grobari mogli za sebe zadržati ono što bi pronašli.

image
Marko Mrkonjić/Cropix

Tužiteljstvo je zauzelo stav da su okrivljeni „na osobito drzak način oduzeli tuđe pokretne stvari i oskvrnuli tijela pokojnika, pri čemu su to činili na svom radnom mjestu koristeći priliku i zlouporabivši svoj položaj da dođu do određenih vrijednosti.“ Istaknuli su i kako je riječ o tuđim stvarima, odnosno stvarima u vlasništvu zakonskih nasljednika pokojnika. Hrvoje Krivić, odvjetnik okrivljenog nosača Arlavija svojevremeno je tijekom suđenja istaknuo kako je „pogrešan stav da se radi o stvarima koje su vlasništvo zakonskog nasljednika, jer u tom slučaju se svi mi u Osijeku potencijalno smatramo oštećenicima.”

- Mi smatramo da je stvar koja odlazi s pokojnikom napuštena stvar, a tužiteljstvo da je to vlasništvo rodbine. No, tada smo svi oštećeni, jer se nigdje konkretno ne navode oštećenici – rekao je tada Krivić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. listopad 2022 21:23