Znali su da je 48-godišnjak bez posla i da boluje od epilepsije, te da je nakon svađe s majkom otišao od kuće i nije imao gdje. Pa su ga pozvali k sebi. Zoran T. (62) mu rodbinski nije ništa, a njegova supruga S.T. (64) je 48-godišnjakova teta. Bilo je to u jesen 2019. kada su, prema sumnjama zagrebačkih tužitelja, a onda i presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, odlučili iskoristiti njegovu tešku materijalnu situaciju, pa su gosta prisilili da za njih prosi po Zagrebu i Samoboru.
Svakodnevno ga je Zoran T. vodio na posao odnosno u prošnju, a usput je bračni par nećaka prestravio sa svojim uputstvima. Osim što su ga posvuda držali pod okom dok je prosio, redovito su mu naređivali koliki iznos novca mora isprositi, a uglavnom je ta svota, prema željama supružnika, bila između 400 i 500 kuna.
Ono što je po povratku kući iz prošnje 48-godišnjak prolazio na njega će ostaviti trajne posljedice. Teta i njezin muž su ga prisiljavali da stoji u kutu sobe i pritom ga vrijeđali pogrdnim riječima. Ujedno su ga šamarali po licu i zabranili mu samovoljno napuštanje njihova doma. Novac koji je isprosio u cijelosti je 48-godišnjak davao njima, a oni su njemu davali samo hranu i osnovne životne potrepštine.
S odmakom od devet mjeseci, krajem lipnja 2020. uspio je pobjeći i povjeriti se drugoj članici obitelji, pa se policija umiješala u slučaj, a bračni par je priveden.
Slučaj je rezultirao sudskim postupkom na kojem su prošlog petka supružnici osuđeni na djelomično uvjetne kazne. Oboje su dobili po 16 mjeseci zatvora, ali od toga iza rešetaka neke od kaznionica, prema nepravomoćnoj presudi, moraju provesti po šest mjeseci, dok je preostalih deset mjeseci rok kušnje na četiri godine. Na sve to, nećaku se ne smiju približiti na 50 metara.
Supružnici su s gnušanjem odbacili krivnju.
- Ništa od toga što on tvrdi nije točno. Mislim da smo nećaku zapravo pomogli. Ishodio sam mu zdravstveno osiguranje i socijalnu pomoć. Prijavio sam mu prebivalište na mojoj adresi. Ne mogu si objasniti zašto me neosnovano tereti. Nikad ga nisam tukao ni vrijeđao, a prije dolaska kod nas znam da je već prosio za V.H., kojoj je njegova majka bila dužna novac. On je mene molio da ga vozim na mjesta da prosi, i taj je novac bio njegov za osobne potrebe i isti nikada nisam tražio. On je novac samoinicijativno znao dati mojoj ženi za ručak da kupi nešto. A inače smo ga mi financirali, kupovali mu garderobu jer je k nama došao bez čarapa i donjeg rublja – branio se u sudnici optuženi Zoran T.
Njegova suoptužena supruga je dopunila dio priče o dugovanju oštećenikove majke prema V.H. te tvrdi da je on za nju prosio.
- Njegova mama je bila dužna veliki novac i on je prosio 20 godina. Mislim da je bio u nekoj vrsti ovisnosti o V.H. jer je ubio njezinu majku kad joj je dao da popije solnu kiselinu. Inače, on je od nas mogao pobjeći kad god je htio. Policija je vidjela na očevidu da kuća ima više izlaza. Mi ga nismo tjerali na prošnju u koju je odlazio sam pješice, a nekad ga je vozio moj muž. A ujedno je prodavao parfeme i drugu robu – branila se S.T., navodeći da su njezina nećaka prijavili i u CSS kako bi dobio pomoć.
Kćer optuženih je, pak, rekla da je 48-godišnjaka iz stana izbacila tetka V.H. s kojom je prije živio i da joj je rekao da ga je ona tukla, zatvarala i maltretirala.
- Kad sam dolazila kod svojih roditelja, i to gotovo svakodnevno, 48-godišnjak mi nikad nije govorio da s njima ima problema, a kamoli da bi ga moji roditelji maltretirali. Suprotno tome, to mi je govorio za tetku V.H., njezina sina te muža kao i da se boji da ga negdje ne nađu. Dok je živio kod mojih roditelja, prodavao je parfeme po cesti i po dućanima. Mama mu je rekla da može ostati živjeti s njima, ali da mora i zarađivati, pa se s time složio i rekao da će onda prositi. To što je isprosio mu je bilo dovoljno za cigarete i sitnice jer su mu moji roditelji kupovali hranu i garderobu – zaključila je svjedokinja, navodeći da je 48-godišnjak spavao u dnevnom boravku, a kad je dolazila u posjetu, da su pili kavu i družili se.