Najpoznatiji hrvatski bjegunac u posljednje vrijeme, 36-godišnji Branimir Čaleta iz Vinovca kraj Marine, doveden je danas u veliku sudnicu splitskog Županijskog suda čvrsto i usko lisičinama vezanih ruku i nogu i to toliko da je mogao hodati samo "mišijim" koracima, piše Slobodna Dalmacija.
Pratila su ga dva mlađa pravosudna policajca, a sve je to bilo ispravljanje grešaka napravljenih pri osiguranju na zadnjoj raspravi 2. rujna kada je Čaleta nakon suđenja, iako vezanih ruku, pobjegao zatvorskim čuvarima da bi ga tek navečer uhvatila policija kod Poljuda.
Zanimljivo je da je jučer njegov branitelj Hrvoje Krišto tražio od sudskog vijeća pod predsjedanjem sutkinje Ivone Rupić isključenje medija sa ročišta ističući kako bi to bilo dobro za očuvanje reda i mira posebno zato jer je njegov klijent nakon posljednje rasprave bio pod intenzivnim stresom, a i zato jer je u posljednje vrijeme javnost uznemirena zbog niza razloga - ubojstva starice nedaleko od zgrade suda, napada na Markovu trgu, pandemiji koronavirusa, nezaposlenosti pa bi bez pritiska javnosti zbog ovog teškog djela, sud mogao provesti postupak bez uplitanja javnog mnijenja. Zamjenica ŽDO Marina Matušan se tome usprotivila ističući, među ostalim, da je načelo javnosti jedno od temeljnih načela kaznenog postupka još od antičkog doba. Zahtjev branitelja je odbijen.
U nastavku suđenja u kojem se Čaleta tereti za teško ubojstvo iz rujna 2013. godine svoje tada godinu dana starije djevojke Ganne Kitaeve koja je bila u osmom mjesecu trudnoće. Optužen je da je tog dana u hostelu "Minora" u Dnjepropetrovsku zajedno s Gannom bio u sobi broj 102 koju je ona iznajmila i platila za njega kad joj je došao u posjet. Optužba tvrdi da ju je u periodu od 14.15 sati do 20 sati tog dana, zbog ljubomore i kako bi je kaznio jer je zatrudnjela s drugim muškarcem te kako bi spriječio da rodi dijete i nastavi vezu s tim muškarcem, brutalno izudarao tupo-tvrdim predmetom najmanje četiri puta po licu.
Nakon toga ju je, "neutvrđenim masivnim tupotvrdim predmetom s metalnom kontaktnom površinom" najvjerojatnije čekićem izudarao po glavi smrskavši joj lubanju i lice. Ubio je i nju i njeno nerođeno dijete. Nakon toga je skinuo njenu odjeću, zamotao tijelo u plahtu i sakrio je ispod kreveta. Pobjegao je potom odbacivši i svoju i njenu krvavu odjeću te njen mobitel na smetlište uz cestu.
Najveći dio suđenja zauzelo je svjedočenje dr.sc. Davora Mayera, vještaka sudske medicine, koji je kazao da je žrtva u vrijeme kada su joj zadavani udarci osjećala bolove i strah jakog intenziteta.
- U ovom slučaju mislim da bi se pojam patnje mogao kod žrtve shvatiti kao zbroj pretprljenih bolova i trpljenog straha. Nema načina da se egzaktno utvrdi točan trenutak u kome je došlo do gubitka svijest žrtve, a time i prestanka doživljaja bolova i straha. Gubitak svijest ne mora biti trenutan već naprotiv, postoji mogućnost postupnog poremećaja svijesti u tijeku zadavanja udaraca u glavu. Do smrti žrtve je moglo doći, po mojoj procjeni, unutar par minuta od ozljeđivanja - kazao je vještak Mayer. Pojasnio je da je nedostatak obrambenih ozljeda na tijelu žrtve vjerojatno posljedica stoga što je ona, kao trudnica, instiktivno štitila svoj trbuh i dijete u njemu pa zato nije štitila glavu u koju je udarana.
Nakon njega svjedočile su i vještakinje psihijatrica dr. Dolores Britvić i psihologinja Danijela Didić koje su ustvrdile da je Čaleta bio ubrojiv u trenutku počinjenja djela te da to što nije iznio obranu već se branio do sada šutnjom nema nikakve veze niti bi utjecalo na rezultat njihovog vještva.
- Da bi se očitovali o tom da li je žrta bila pod jakim duševnim opterećnjem zbog visoke trudnoće i je li to umanjilo sposobnost njene obrane, mogu reći da se vrlo teško o tome očitovati bez razgovora s žrtvom odnosno njene psihijatrijske i psihološke procjene, bez toga su sve to špekulacije - kazala je dr. Britvić.
- Ispričavam se vama, mom odvjetniku i svima zbog mog bijega, u tom trenutku nisam razmišljao - prozborio je na kraju ročišta Čaleta obraćajući se sutkinji Rupić koja ga je uputila da sve to može detaljnije iznijeti na idućem ročištu i studenom za kad je predviđeno davanje obrane i završne riječi te izricanje presude, piše Slobodna Dalmacija.