ŠOKANTAN SLUČAJ

NASTAVAK AFERE VIŠESTRUKOG SILOVANJA Policija kazneno prijavila urednika Ivicu Marijačića, prijetnje smrću sucu Markoviću došle iz Slovenije

 Goran Mehkek / CROPIX

Zadarska policija podnijela je kaznenu prijavu protiv Ivice Marijačića, urednika, novinara, vlasnika i direktora Hrvatskog tjednika iz Zadra, zbog kaznenog djela povrede privatnosti djeteta na štetu maloljetnice iz okolice Zadra koja je godinu dana bila žrtva silovanja i grupnog seksualnog zlostavljana sedmorice mladića iz svog mjesta, piše Zadarski.hr.

Policija sumnjiči Marijačića da je objavom teksta u svom tjedniku od 24. listopada ove godine pod naslovom „Šokantna istina: Slučaj silovanja kod Zadra je izmišljen jer u spisu ne postoji ni jedan dokaz da je bilo individualnog ili skupnog silovanja – sve priložene snimke i psihogram dokazuju da je riječ o dragovoljnom maloljetničkom seksu” te objavom privatnih fotografija žrtve u kupaćem kostimu u društvu s navodnim počiniteljima uz tekst ”Ako je u ožujku silovana, kako je moguće da na fotografijama iz travnja i kolovoza uživa u društvu sa silovateljima. Fotografije su bile na njezinome profilu do nedavno” prekršio članak 178. stavak 2 Kaznenog zakona.

U njemu stoji da će onaj „tko iznese ili pronese nešto iz osobnog ili obiteljskog života djeteta, protivno propisima objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta, što je kod djeteta izazvalo uznemirenost, porugu vršnjaka ili drugih osoba ili je na drugi način ugrozilo dobrobit djeteta”, a to djelo „počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba”, bit će kažnjen kaznom zatvora do dvije godine.

Marijačić je u broju od kraja listopada na sedam novinskih stranica opisao svoja saznanja o slučaju koji je zgrozio Hrvatsku, razgovarajući navodno s izvorima iz redova sudaca, policije, odvjetnika te rodbine i mještana osumnjičenih mladića. Također je opisao kako su informacije, po njegovim saznanjima, procurile iz policije u medije uz odgovarajuću novčanu naknadu kojom su novinari platili policajce. Za ta, kao i brojna druga naklapanja u tekstu, Marijačić ne navodi nikakve izvore, dokaze ili provjerljive činjenice.

Marijačić je u policiji ispitan u društvu svog odvjetnika Borisa Grgića koji u slučaju grupnog silovanja inače zastupa jednog od osumnjičenika. Fotografije koje je Marijačić objavio, i za koje je rekao policiji da ih je pronašao na internetu, iste su kao slike koje su neki pravni zastupnici osumnjičenih pokazali novinaru Zadarskog.hr i Slobodne Dalmacije, nakon što su prvi o tom slučaju izvijestili javnost. Fotografije su bile objavljene na Instagram profilu 16-godišnje žrtve, ali su uklonjene samo nekoliko dana prije nego što je objavljen prvi članak o tom nezapamćenom zločinu.

Jedan od branitelja osumnjičenih je novinaru Slobodne tada rekao kako su fotografije, odnosno screenshotove njenog profila na Instagramu, napravili neki odvjetnici osumnjičenika, neposredno prije nego što ga je ona ugasila. Fotografije su potom predali u sudski spis kao dokaz da je djevojka sa svojim navodnim silovateljima održavala blisku komunikaciju i kontakte sve do pokretanja policijske istrage. Odnosno da je u samo jednom slučaju djevojka navodno bila silovana, a da su se svi ostali seksualni odnosi između nje i sedam mladića, višekratni i grupni tijekom godine dana, odvili uz njezin pristanak.

Policija i odvjetništvo smatraju da je to običan spin obrane u pokušaju da umanji odgovornost njihovih klijenata. Ističu da spis sadrži dovoljno dokaza da je djevojka više puta bila grupno silovana uz prijetnju da će u protivnom snimke seksa biti javno objavljene. Djevojka je, po tvrdnjama istražitelja, gotovo godinu dana bila ucjenjivana i manipulirana snimkama seksa kako bi opet „pristajala” na seksualne odnose. Zato se i fotografije koje su završile u sudskom spisu, a koje je Marijačić objavio, mogu tumačiti kao dokaz da je i druženje s njima bilo dio ucjenjivačke taktike i oblik prisile koju su mladići koristili protiv djevojke, a pitanje je i kada su slike objavljene prošlog ljeta zapravo nastale i pod kojim okolnostima.

Policija dodatno sumnja da objavom spornih fotografija Marijačić nije samo nezakonito pomagao obrani, nego i nekim zadarskim sucima, koji su se u ovom slučaju našli na udaru javnosti zbog dojma da su se ponašali pristrano, na štetu maloljetnice. U tom je kontekstu zanimljivo da se baš Marijačićev odvjetnik Boris Grgić žalio Ustavnom sudu na odluku Vijeća zadarskog Županijskog suda da se petoricu mladića vrati u pritvor na mjesec dana. Ustavni sud je žalbu prihvatio uz obrazloženje da je povratkom i zadržavanjem u pritvoru osumnjičenima bilo povrijeđeno ustavno pravo na slobodu.

Obrana je to odmah protumačila kao potvrdu da je prvotna odluka suca Markovića o puštanju petorke na slobodu, uz mjere opreza, bila opravdana. Međutim, naši izvori, koji su imali prilike vidjeti rješenje Vijeća Županijskog suda i odluku Ustavnog suda, tvrde sasvim suprotno. Smatraju da je odluka Ustavnog suda mogla biti drukčija da je rješenje Vijeća Županijskog suda, kojim je Markovićeva odluka preinačena, bilo bolje napisano i argumentirano. Podsjetimo, u Vijeću su bili sutkinja Enka Moković, Marijan Bitanga te Boris Babić, kao predsjednik vijeća i Županijskog suda, a odluka je donesena samo nekoliko sati prije najavljenog velikog prosvjednog skupa u Zadru protiv Markovićeve odluke i zadarskog suda.

Istovremeno s kaznenom prijavom protiv Marijačića, policija provodi istragu temeljem kaznene prijave koju je protiv nepoznatog počinitelja za prijetnju smrću prijavio sudac istrage Ivan Marković. Policija je zasad utvrdila da su prijetnje Markoviću stigle iz Slovenije i to putem telefona i elektroničke pošte, a slovenske kolege bi trebale otkriti tko iza toga stoji.

Policija također obrađuje i Markovićevu prijavu za povredu tajnosti postupka jer smatra da je netko iz policije medijima dostavio informaciju o slučaju silovanja, koji je zbog zaštite maloljetnika uključenih u slučaj, u potpunosti trebao ostati tajan. Policija, međutim, smatra da prijava za povredu tajnosti postupka nema opravdanje s obzirom da je interes javnosti bio veći od navodno otkrivenih podataka o žrtvi odnosno počiniteljima. To pak ne znači da državno odvjetništvo neće inzistirati na provođenju kriminalističke istrage, odnosno otkrivanju „krivaca” i načina kako je informacija o silovanju dospjela do medija.

U otkrivanju izvora iz kojih je procurila informacija u javnost uključeni su Sigurnosno obavještajna agencija (SOA), unutrašnja kontrola u policiji, te kriminalistička policija Ministarstva unutrašnjih poslova. Zbog odavanja tajnosti postupka neke od tih službi istražit će zadarski Županijski sud, Županijsko državno odvjetništvo i druge moguće izvore, te vrlo izgledno, pojedine novinare, piše Zadarski.hr.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 12:53