KRAH TUŽBE

Karolina Vidović Krišto od HRT-a prvo tražila 100 tisuća kuna, na kraju će ona morati platiti 1750 eura!?

Bila sam izložena stalnim pitanjima i provokacijama od poznatih i nepoznatih, pa sam počela izbjegavati socijalne kontakte, navela je u tužbi Krišto

Karolina Vidović Krišto

 Damjan Tadic/Cropix

Kad je zadnjih dana 2012. godine Karolina Vidović Krišto ugledala na 802. stranici teleteksta HRT-a objavu od 29. prosinca i to o sebi i epizodi emisije ‘Pedofilija kao temelj spolnog odgoja?‘, koju je uređivala, bio joj je to svojevrsni trn u oko.

"HRT se ispričava gledateljima Slike Hrvatske, koja se emitira za iseljenike, zbog subotnje emisije (29.12.) koju je uredila i vodila Karolina Vidović Krišto. Stajališta iznesena u emisiji nisu HRT-ova. Zbog ozbiljnog narušavanja pravila struke te zloupotrebe položaja, HRT će poduzeti oštre mjere", pisalo je na teletekstu pa je Krišto, bivša televizijska novinarka i urednica te aktualna saborska zastupnica, odlučila tužiti svoju tada matičnu kuću i tražiti 100.000 kuna odštete.

S odmakom od gotovo desetljeća, Općinski građanski sud u Zagrebu je donio nepravomoćnu presudu kojom se njezina tužba za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda, a koju je u međuvremenu umanjila za tri četvrtine, pa iznosi 3318 eura, odbija. Razlog? Iako ju je podnijela 29. travnja 2014., a na sud je prijava stigla početkom svibnja, Krišto je zakasnila. Rok za podnošenje tužbe prema Zakonu o medijima od saznanja za neku objavu je tri mjeseca, a u slučaju da presuda bude potvrđena, Krišto mora HRT-u platiti 1750 eura parničnog troška.

U tužbi je navela da je HRT objavio neistinite informacije na stranici teleteksta prema kojima se "implicira da je kao urednica i voditeljica emisije Slike Hrvatske 29. prosinca 2012. ozbiljno narušila pravila struke i zlouporabila svoj položaj".

- Emisija je sačinjena sukladno pravilima novinarske struke, po profesionalnim i etičkim standardima i sve u svrhu informiranja javnosti. U emisiji su se iznosila razna stajališta, ali niti jedno nije izneseno kao stajalište urednice ili HRT-a, navela je u tužbi Krišto, ističući potom da su citirani navodi HRT-a na teletekstu čitani bili svakih sat vremena u vijestima Hrvatskog radija koji je nacionalna radijska mreža emitirana u cijeloj RH i svijetu.

Na taj joj je način, smatra još Krišto u tužbi, nanesena šteta dodatno uvećana jer su sporne informacije o njoj odaslane i dijelu javnosti koji ne kupuje novine i ne koristi se internetom. A šteta za nju je na sve još bila uvećana kada je priopćenje poslano na portal HRT-a, pa su isto preuzeli svi vodeći i najčitaniji mediji.

"Odaslana je neistinita poruka da sam neprofesionalno obavljala svoj posao, da sam zloupotrebljavala položaj i da sam sankcionirana. Neistiniti navodi stigmatiziraju i vrijeđaju moje dostojanstvo, čast i ugled te su mi prouzročili uznemirenost, nesanice, psihički pritisak, ogorčenost. Bila sam izložena stalnim pitanjima i provokacijama od poznatih i nepoznatih osoba, kao i cjelokupne javnosti, pa sam, da se zaštitim od neugodnosti, počela izbjegavati socijalne kontakte", navela je još u tužbi Krišto, koja se nepunih mjesec dana od sporne joj objave na teletekstu obratila v.d. Glavnog urednika Deanu Šoši tražeći od njega ispravak neistinitih informacija, odnosno ispriku. To nikad nije objavljeno pa je stoga, dodaje dalje, odlučila krenuti u sudsku borbu.

image

općinski građanski sud u zagrebu

/Udruga Hrvatskih Sudaca

Hrvatska radiotelevizija se usprotivila njezinu tužbenom zahtjevu ističući pritom prigovor promašene pasivne legitimacije jer da u tom slučaju ne može biti riječ o Zakonu o obveznim odnosima, već o Zakonu o medijima s obzirom da je informacija objavljena na teletekstu HRT-a kao nakladnika.

Na sve još HRT ukazuje da se Krišto, ne samo "kao novinarka javne televizije u spornoj emisiji, nego i prije i poslije, u javnosti povezivala s osobama koje promiču kontroverzne i krajnje upitne teze. Takvim postupanjem prekršila je čitav niz odredbi Etičkog kodeksa HRT-a koji je vrijedio u trenutku sačinjenja emisije Slika Hrvatske. Kao profesionalna novinarka i urednica bila je dužna pružiti adekvatnu, primjerenu i cjelokupnu informaciju o temi emisije, odnosno uvođenju zdravstvenog odgoja u škole RH, a što nije učinila već je pružila jednostrane, neprimjerene i krajnje upitne informacije o navedenoj temi. I pritom je koristila film za čije korištenje HRT nije imao autorska prava pa je na taj način narušila vjerodostojnost i ugled Hrvatskoj radioteleviziji te istu izložila potencijalnim tužbama radi povrede autorskih prava."

Krištin bivši poslodavac se za kraj osvrnuo na to da je HRT imao puno pravo i dužnost je sankcionirati, odnosno maknuti Sliku Hrvatske iz programa jer se ona kao zaposlenica oglušila o temeljne postulate novinarske profesije te grubo prekršila Etički kodeks HRT-a. A da nije postupila sukladno pravilima struke potvrdilo je, stoji u odgovoru HRT-a na tužbu, Programsko vijeće HRT-a i Hrvatsko novinarsko društvo.

S obzirom da je sud, analizirajući sve datume u tužbi, zaključio da Krišto tužbu nije podnijela u Zakonom o medijima određenom roku, zbog navedenog propusta se uopće i nije ulazilo u osnovanost njezina tužbenog zahtjeva jer je isti odbijen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 20:52