KAKO JE POČELA AKCIJA U KOJOJ JE PALA ŠEFICA POREZNEPoreznicima plaćaju ljetovanje,kasko i još im daju 'za sladoled'!

Detektirane su radnje osumnjičenika prema službenicima Porezne uprave, Područnog ureda Osijek, sa zahtjevima za odgodu plaćanja i zahtjevima za davanje informacija, pri čemu je evidentiran i pokušaj utjecaja na čelnicu Porezne uprave u Zagrebu da bi se ishodila treća odgoda plaćanja poreznog duga koju mogućnost pozitivni propisi ne dopuštaju. Ujedno su organizirali besplatno ljetovanje jednoj službenici Porezne uprave u Osijeku, a iz rezultata posebnih dokaznih radnji može se iščitati da osumnjičenici njoj već neko vrijeme plaćaju kasko osiguranje, te da su joj spomenuto ljetovanje “dali za sladoled”, sadržaj je to jedne od brojnih “informacija” koje je osječki odjel PNUSKOK-a u akciji kodnog imena Raid 2012. dostavljao USKOK-u te nadležnom zagrebačkom Županijskom sudu tražeći da se nad osječkim kraljem željeza Željkom Bilošem i njegovim suradnicima odrede mjere tajnog snimanja, a zbog sumnje na niz kaznenih djela.

Prve informacije

Informacija da postoji pokušaj utjecaja na čelnice Porezne uprave u Osijeku i Zagrebu prva je informacija koju su službenici PNUSKOK-a prikupili u slučaju nedavno optužene bivše ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec te bivše šefice ispostave Porezne uprave u Osijeku Ružice Kovačević.

A upravo su na osnovi te informacije 2012. Državno odvjetništvo i policija počeli predistražne radnje protiv njih, a njihovi poslije snimljeni razgovori glavni su dokaz USKOK-ove optužnice koja njih, ali i samog Biloša, tereti da su 2012. organizirali stopiranje ovrhe nad Biloševom tvrtkom OLT, što je prema inkriminacijama oštetilo državni proračun za 9,5 milijuna kuna. Naime, PNUSKOK i USKOK su akciju Raid 2012. pokrenuli zbog sumnji na sasvim druga kaznena djela, no tijekom akcije jedan od njezinih krakova ukazivao je i na to da se pokušava spriječiti ovrha Porezne uprave nad OLT-om. Premda je akcija propala nakon samo nekoliko mjeseci jer je osobama koje su bile nadzirane dojavljeno da su predmet tajne istrage, neki od njezinih dijelova poslužili su USKOK-u da zasebno optuži neke od nadziranih osoba za pojedina djela.

Također, tijekom akcije USKOK je snimio da su se u spašavanje Biloševe posrnule tvrtke uključile i osobe iz politike. Premda je prema stavu USKOK-a u optužnici njihov cilj bio uglavnom motiviran spašavanjem radnih mjesta, ostatak predmeta Raid govori u prilog tome da je pokušaj spašavanja OLT-a od porezne ovrhe samo dio aktivnosti kojima su se nadzirane osobe bavile.

Izmjene GUP-a

Akcija je prije svega pokrenuta zbog sumnje da Biloš i njegovi poslovni suradnici djeluju prema tijelima gradske vlasti u Osijeku, te da su isposlovali niz pogodnosti za sebe i svoje tvrtke, a na štetu gradskog proračuna.

Među ostalim, policijski istražitelji sumnjali su da su od nepoznate osobe iz vrha gradske vlasti isposlovali da Grad Osijek financira čitavu infrastrukturu na području pogona OLT-a, koji bi se zatim premjestio na drugu lokaciju, a sve da bi se na mjestu bivšeg pogona sagradio poslovno-stambeni kompleks.

Premjestili kanal

U izvještaju se navodi da je 21. 1. 2012. Gradsko vijeće Osijeka i donijelo odluku o izradi urbanističkog plana koji je to predviđao.

Policija je navela i da je u pretrazi kuće Biloševa suradnika Damira Ivića 2011., obavljene zbog posve drugog slučaja, slučajno pronašla detaljne planove dijela trase buduće autoceste, tzv. koridora V/c, s ucrtanom lokacijom odmorišta u Baranji premda tijela lokalne vlasti te planove nisu službeno dogovorila.

Dalje, pod lupom istražitelja posebno se našla gradnja Biloševa poslovnoga centra Portanova, za čiju je gradnju 2010. Grad Osijek o svojem trošku premjestio dva dalekovoda i čitav kanal, što je sam Grad platio 58 milijuna kuna.

Uz sumnje na gospodarski kriminal, dio akcije Raid odnosio se i na sumnje da određena skupina biznismena iz jednog osječkog naselja upućuje prijetnje osobama koje su željele sagraditi novi konkurentski poslovni centar u blizini, a jednom od njih, također poznatom slavonskome poduzetniku, 2008. na kuću su bačene dvije ručne bombe, nakon čega je odustao od projekta.