KAOS U SWINGER KLUBU

I ona je mlatila sina poznatog hrvatskog odvjetnika! Sad je na slobodi, evo kako DORH to objašnjava

Svih osmero uhićenih - koji su brutalno tukli, krali, prijetili svjedocima - brzo su pušteni uz kontraditkorno obrazloženje

Unutrašnjost swingerskog kluba Anaconda i uhićena Đurđica M., snimljena 2010. kada se predstavljala kao vlasnica kluba

 /Goran Sebelic/Cropix

Brutalno premlaćivanje od strane redara. Pljačkanje premlaćene žrtve. Prijetnje svjedocima koji su zvali hitnu pomoć. Prijetnje i mlaćenje vozačice taksija koja se slučajno zatekla u blizini i htjela pomoći žrtvi. Povlačenje pištolja na policiju koja je redara došla uhititi zbog svega ranije navednoga. I, na kraju - potpuno neobrazložena i naizgled izvan svake pameti - odluka Županijskoga državnoga odvjetništva da osumnjičene za spomenuta četiri kaznena djela pusti da se brane sa slobode.

Sažetak je ovo događaja koji su se 2. rujna ove godine u ranim jutarnjim satima dogodili ispred Anaconda Swinger kluba u Rovinju, a u kojima je teško stradao sin poznatoga zagrebačkoga odvjetnika Miroslava Pliše, Bruno, kao i kolateralne žrtve koje su mu pokušale pomoći.

Šaka u zatiljak

Naime, Brunu Plišu je prema zaključcima policijske istrage osoblje najprije izbacilo iz Anaconde, a zatim su ga izbacivač kluba Leo M., konobar Kristijan Č., njegova supruga Đurđica M., zaposlenici kluba Krešimir I., Dario V., Bojan L., Aleksandar P. i Mauro G. počeli nemilosrdno mlatiti. Najprije šaka u zatiljak pa cipelarenje koje je završilo prijelomom dvaju rebara, kontuzijama jetre, slomljenim zubima. Kako tvrde policija i tužiteljstvo, navedenih osmero okrivljenika zatim je pretučenome Pliši s ruke uzelo Rolex vrijedan 15.000 eura i dva zlatna lančića vrijedna 3500 eura.

Ozlijedili taksisticu

No, to nije sve. Kad je mlaćenje vidjela vozačica taksija K. K., koja se zetekla u blizini, te počela vikati "Ubit ćete ga. Pustite ga na miru", Leo M. i Kristijan Č. došli su do nje i nokautirali je šakom, a kada je pala na tlo, i nju iscipelarili, od čega je zadobila površinske ozljede glave, istegnuće vrata te kontuzije ramena i ruke. Okrivljenicima se stavlja na teret da su trima gostima, Plišinim prijateljima, koji su mu pokušali pomoći te pozvati hitnu pomoć, zaprijetili da će ih sve pobiti. I, šlag na kraju, Leu M. na teret se stavlja da je iduće večeri, kada ga je policija došla uhititi na njegovome radnom mjestu ispred Anakonde, nakon što mu je policajac povikao "Stoj, policija", iz hlača izvukao pištolj pa su ga policajci bacili na tlo i svladali.

image

Đurđica M. snimljena 2010.

Goran Sebelic/Cropix

Sve osumnjičenike, njih osmero, policija je uhitila, a na ispitivanju na državnom odvjetništvu svi su odbacili krivnju. Leo M. je rekao kako inkriminirane noći uopće nije bio u klubu, već da je bolestan pa radi na parkiralištu, te da fizički nije sposoban za ikakve sukobe. "Vidio sam da je neki dečko, koji je čudno izgledao te je možda bio pod utjecajem nekih preparata, nešto vikao Kreši. Došlo je do okršaja s tim dečkom. Tamo su bile i neke cure koje su tražile neki mobitel pa sam im pomogao i zvao taksi", rekao je Leo M., koji nije želio odgovarati na pitanja tužitelja.

Krivnju su porekli i svi ostali okrivljenici te je svatko od njih izjavio kako uopće nije bio na mjestu događaja kada se tučnjava zbila. Jedino je Bojan L. rekao da je ispred kluba u ležećem položaju zatekao nekoga mladića pa ga je polio vodom da se osvijesti. Nakon ispitivanja u Županijskom državnome odvjetništvu u Puli, odlukom zamjenika županijskoga državnoga odvjetnika, svi okrivljenici su pušteni na slobodu, uz mjeru zabrane uspostave kontakta sa svjedocima i žrtvom, te obaveznoga javljanja nadležnoj policijskoj postaji svakih 14 dana.

Otvoreno pismo

Otac premlaćenoga Brune Pliše, odvjetnik Miroslav Plišo, nakon ove odluke državnoga odvjetništva poslao je otvoreno pismo glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek ukazujući na, u najmanje ruku, čudnu situaciju u postupanju državnoga odvjetništva.

image

Odvjetnik Miroslav Plišo, čiji je sin pretučen i opljačkan u Rovinju

Goran Sebelic/Cropix

"Napadači su prepraćeni pritvorskom nadzorniku u nedjelju navečer i dan poslije su saslušani pred imenovanom zamjenikom, te istog dana temeljem odluke istog imenovanog zamjenika im nije određen istražni zatvor, uz obrazloženje da postoje svi elementi da se odredi pritvor, ali da će mjere opreza, pazite: zabrana prilaska na 50 metara i obaveza javljanja svakih 14 dana, postići istu svrhu, a to je da neće ponoviti djelo i utjecati na svjedoke. Ali je u dostavnoj naredbi jasno obznanio adrese žrtava, kao da govori nasilnicima, eto sada znate i gdje stanuju. Čini se da je ovaj događaj vašoj pažnji promakao, makar nije smjelo promaći, kao što nije smjelo promaći pažnji županijskog državnog odvjetnika u Puli, i da ćete vi kao osoba zadužena za sprečavanje ovakvih pojava poduzeti dodatne radnje da se ovo što se dogodilo bez odlaganja ispravi. Zamislite samo da situacija eskalira i ponovo se dogodi nešto ovim žrtvama ili drugima, tko će biti odgovoran, razmislite o tome kao glavna državna odvjetnica i majka", napisao je, među ostalim, Plišo.

Kontradiktorno rješenje DORH-a

Odluka o puštanju okrivljenika uz mjere opreza ne predstavlja nikakvo kršenje zakona jer je riječ o odluci koja spada u djelokrug diskrecijskoga prava tužiteljstva. No, imajući u vidu dosadašnju praksu hrvatskoga državnoga odvjetništva, te pogotovo vrlo teške inkriminacije koje je okrivljenicima isto to državno odvjetništvo stavilo na teret, ova odluka o puštanju na slobodu svakako je nesvakidašnja.

Treba pojasniti da zakon nalaže da se mjere opreza mogu izreći tek kao zamjena za istražni zatvor, odnosno da niti te mjere ne mogu postojati a da se prethodno ne odredi istražni zatvor. U navedenome slučaju državni odvjetnik je zaključio kako postoje osnove za pritvaranje okrivljenika, i to iz dva razloga: opasnosti od utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela.

Štoviše, kako je vidljivo iz rješenja Državnoga odvjetništva o određivanju mjera opreza, te osnove je tužitelj vrlo jasno i obrazložio. Opasnost od ponavljenja djela je pak obrazložena kriminalnom upornošću kod počinjenja, što i jest praksa kod obrazlaganja pritvorskih osnova. No, ono zbog čega je tužitelj istražni zatvor odlučio zamijeniti mjerama opreza - uopće nije obrazloženo.

"Međutim, po mišljenju ovoga državnoga odvjetništva navedena opasnost od utjecaja na svjedoke i opasnost od ponavljanja kaznenoga djela može se otkloniti primjenom mjera opreza", jedino je što je tužitelj napisao. Na taj način rješenje zapravo postoje djelomično kontradiktorno samo sebi, jer s jedne strane nabraja sve osnove zbog kojih se istražni zatvor treba odrediti, a s druge ne nabraja niti jednu, zbog čega se umjesto toga trebaju odrediti mjere opreza.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. listopad 2024 10:07